Književnik Nagulov: Hrvati ne stoje dobro s čitanjem, a školska lektira je zastarjela

U Noćnoj smjeni emisije "Dobro jutro, Hrvatska" imali smo priliku upoznati pisca Franju Nagulova. Rođen je u Vinkovcima 1983. godine gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju poslije čega je završio studij knjižničarstva te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Do sada je objavio 11 zbirki poezije, dva romana i književnoznanstvenu studiju o pjesničkom opusu Branka Maleša. 

- Ozbiljni stvaralački proces je započeo tijekom studentskih dana kada se dogodila i zbirka poezije "Tanja". Dan danas postoje oni koji smatraju da je to moja najbolja zbirka, iako se ja možda ne bih s tim složio, ali to je stvar čitalačke percepcije, rekao je Franjo Nagulov prisjećajući se svojih književnih početaka.

- Taj broj objavljenih dijela je nešto što se često povlači kada se ističu nečije biografije s čim se baš u suštini i ne slažem, jer opus bi u prvom redu trebalo mjeriti kvalitativno, a ne kvantitavno. Dovoljno je sjetiti se A.B. Šimića i njegove jedine zbirke poezije. Nekakav minimum samokritike koji mislim da je potrebno imati mi sugerira da možda neke od tih zbirki i nisam trebao objaviti jer nisu dobre, ali ne može čovjek vratiti vrijeme, dodao je književnik.

Nagulov je rekao kako suprotno mišljenju pojedinih kolega pjesnika koji idu s tezom da je peozija doživjela novu popularnost, njegovo knjižničarsko iskustvo sugerira da Hrvati s čitanjem ne stoje dobro, pogotovo kad je u pitanju poezija.

- Tu imate i problem inflacije objavljivanja poezije, danas poeziju svatko piše. Treba prepoznati koja je kvalitetna, a koja poezija šund. Škole bi trebale imati važnu ulogu, ali nisam siguran da imaju. 

Smatra da su u školama potrebne određene reforme u smislu gradiva književnosti, za koje ističe da se ne mijenja dovoljno često posljednjih 20 godina.

- Dovoljno je baciti pogled na gimnazijske čitanke sada i u vrijeme prije 20 godina, nećemo pronaći fundamentalne razlike. Kada su osnovne škole u pitanju, osnovno je da djeca zavole čitati knjige. Treba ići dominantno s naslovima koji će kod djece isprovocirati ljubav prema čitanju, pogled na lektiru je prilično zastario. Neprivlačno je djeci u 6. ili 7. razredu čitati Šeonu, neka čitaju Harry Pottera, kasnije će čitati i Šenou i Krrležu, poručio je.

Više pogledajte u videu: