Magelliju Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika u srijedu je objavilo nominacije predstava i izuzetnih umjetničkih ostvarenja za Nagradu hrvatskog glumišta u 2026. godini. Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje osvojio je Paolo Magelli. 

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su mu nagradu u znak priznanja za njegovu više od 50 godina dugu međunarodnu redateljsku karijeru i izniman doprinos hrvatskom kazalištu, stoji u priopćenju Društva.

Magelli je od 1980-ih godina jedan od važnih protagonista preobrazbe hrvatskog kazališta, a svojim je režijama, među kojima su antologijske "Feničanke", "Elektra" i "Helena", utjecao na razvoj novih kazališnih poetika, glumačkog izraza i suvremenog promišljanja kazališne umjetnosti.

Režirao je na brojnim hrvatskim pozornicama, uključujući ZKM, Gavellu i Hrvatsko narodno kazalište, a njegov rad obilježili su umjetnička sloboda, propitivanje društvenih odnosa i otvaranje prostora novim interpretacijama klasične i suvremene dramske književnosti.

- Paolo Magelli trajno je obilježio hrvatsko kazalište, sudjelujući u oblikovanju njegova suvremenog identiteta. Stoga Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelo Paolu Magelliju nije samo priznanje iznimnoj redateljskoj karijeri. Ona je priznanje umjetniku koji je hrvatsko kazalište provocirao, mijenjao, obogaćivao i otvarao svijetu, poručili su.

Priznanja Bohanec Vidović i Matoviću

Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju Nagradu hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje sopranistici Mirjani Bohanec Vidović, za njezin dugogodišnji doprinos hrvatskoj glazbenoj i kazališnoj kulturi.

Tijekom 27 godina djelovanja u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, od 1966. do 1994., ostvarila je više od 40 opernih uloga, osobito se istaknuvši interpretacijama Mozartovih i talijanskih belkantističkih djela.

Uz bogatu opernu i koncertnu karijeru, široj je javnosti poznata i po ulozi u filmu "Tko pjeva, zlo ne misli", a nakon završetka pjevačke karijere nastavila je djelovati u području kulture, međunarodne kulturne suradnje i humanitarnog rada.

Goran Matović je za produkciju predstave "Aretej" i za dugogodišnji kontinuitet u vođenju i produkciji Festivala Miroslav Krleža osvojio nagradu za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti.

Matović već 15 godina uspješno održava i razvija festival koji svake godine iznova scenski oživljava Krležina djela. Vrhunac tog kontinuiteta, tvrde, je premijera drame Aretej (u režiji Aide Bukvić i dramaturgiji Gorana Matovića) posvećena Georgiju Paru, koja kroz specifično scensko kretanje povezuje prostore Gornjeg grada od Tomićeve i tunela Grič do Kamenitih vrata i dvorišta Gimnazije Tituša Brezovačkog.

Nominacije za najbolja godišnja ostvarenja

Objavljene su i nominacije za najbolja godišnja ostvarenja u području drame, opere i plesne umjetnosti:

- za najbolju predstavu u cjelini iz područja drame nominirane su "Kuća je velika, ne može se ona nosit" u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, "Maria Stuart" Friedricha Schillera u režiji Matije Ferlina i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te "Sigurna kuća", nastala prema romanu Marine Vujčić, u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella

- za najbolju predstavu u cjelini iz područja opere nominirani su "Aida" u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, "Rusalka" u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te "Turandot" u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci

-  u području plesa za najbolje predstave nominirane su "Allarme" autora Ginerva Panzetti i Enrico Ticconi u produkciji Studija za suvremeni ples i koprodukciji Mreža Pan-Adria i ArtistiAssociati Centro di Produzione teatrale (Gorizia), "Nepostojano mjesto" autorice Irme Omerzo u produkciji Umjetničke organizacije Marmot te "Studija slučaja Politpornografija" autorice Anne Javoran u produkciji Pogonatora 2025. i Centra za dramsku umjetnost

- za najbolju glavnu žensku ulogu u području drame nominirane su Mireja Stanić, Dijana Vidušin i Nina Violić

- za najbolju mušku ulogu u drami nominirani su Zoran Čubrilo, Stipe Jelaska i Ljubomir Kerekeš

- u području opere za najbolju žensku ulogu nominirane su Kristina Kolar, Josipa Lončar i Evelin Novak

- u području opere za najbolju mušku ulogu nominirani su Ivica Čikeš, Tomislav Mužek i Ljubomir Puškarić 

- nominacije za najbolju žensku ulogu u području plesa dobile su Nika Lilek, Ema Crnić te Margareta Firinger

- nominacije za najbolju mušku ulogu u području plesa dobili su Valentin Chou, Tomislav Feller i Marin Lemić 

- za najbolje redateljsko ostvarenje u području drame nominirani su Romano Nikolić, Ivan Plazibat i Anica Tomić.

- za najbolje redateljsko ostvarenje u području opere nominirani su Arnaud Bernard, Goran Golovko i Caterina Panti Liberovici

- za najbolje dirigentsko ostvarenje u području opere nominirani su Srba Dinić, Valetin Egel i Pier Giorgio Morandi 

- Irma Omerzo, Silvia Marchig, Ana Kreitmeyer, Ana Novković, Silvio Mumelaš te Ivana Bojanić nominirani su za najbolje koreografsko ostvarenje u području plesa

U žiriju za dramu bili su predsjednik Darko Milas te članovi Vlasta Ramljak, Matija Prskalo, Helena Petković i Antonia Ćosić. Žiri za operu, operetu i mjuzikl činila je predsjednica Martina Gojčeta Silić te Zrinka Matić i Dalibor Cikojević, a za ples Šimun Stankov (predsjednik) te Gordana Svetopetrić i Melita Spahić Bezjak.