Malo rimsko kazalište, jedan od najvećih projekata u kulturi u Hrvatskoj vrijedan više od tri milijuna eura, svečano je otvoren u petak navečer u Puli.
05.05.2023.
Zadnja izmjena 22:19
Autor: Jana Radić/Dnevnik/HRT/R.S.
Malo rimsko kazalište, jedan od najvećih projekata u kulturi u Hrvatskoj vrijedan više od tri milijuna eura, svečano je otvoren u petak navečer u Puli.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ustvrdila je kako se otvara još jedan obnovljeni dragulj bogate hrvatske kulturne baštine kojeg je "Hrvatska naslijedila od naroda koji je stvarao temelje europske civilizacije i kulture i koji su velikim djelom preuzeli hrvatski preci te sačuvali vrhunske spomenike glasovitog rimskog graditeljskog umijeća". Istaknula je i kako je obnova tog kazališta najveće ulaganje u kulturnu baštinu u mandatu ove Vlade.
- Arheološki muzej Istre zajedno s Arenom i Malim rimskim kazalištem i svim ostalim spomenicima koje taj muzeja iz prihoda koje je ostvario obnovio, pokazuje kako vidimo budućnost održivog upravljanja kulturnom baštinom. Ono što je negdje drugdje budućnost, to je u Puli sadašnjost, poručila je ministrica Obuljen Koržinek.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Dragan Jelić kazao je kako je ovo veliki dan za Puli te kako je ovo najljepši prostor za kazališne i koncertne događaje u ovom djelu Europe. Stoga, smatra on, ovo će puno značiti i Puli i Istri te Hrvatskoj u privlačenju novih turista i kulturnih događaja te kako nije jednostavno obnoviti kulturnu baštinu.
U doba Augustove vladavine, u 1. stoljeću, ovo je kazalište primalo gotovo 4 tisuće gledatelja. Pula je tada imala čak dva gradska kazališta i amfiteatar. No do početka 20. stoljeća nije bilo poznato da se baš na ovom mjestu nalazi vrijedan antički spomenik.
- Ono što vidite, dijelove originala možete vidjeti na scenskoj zgradi, dakle to su sami dijelovi podesta. Same scene i struktura scenske zgrade, zamislite u elevaciji jednu zgradu otprilike veličine zgrade Arheološkog muzeja i ovaj prostor kao potpuno zatvoren, za HRT Dnevnik rekla je Nataša Nefat, konzervatorica.
Projekt obnove počeo je prije deset godina, a na njemu su radili arheolozi, konzervatori, arhitekti i inženjeri.
- Želja je bila da se pokuša s novim elementima tribine s novom intervencijom dočarati, nekako uprizoriti njegovu izvornu veličinu, njegovu izvornu visinu i dimenzije, objasnio je Emil Jurcan, arhitekt.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora