Giacomo Puccini riječku je publiku osvojio još davne 1895. godine kada je posjetio Rijeku. Učinila je to sinoć i njegova ''Turandot'', koja se nakon 32 godine, praćena ovacijama, vratila na repertoar riječkog kazališta.
08.04.2026.
20:57
Autor: Mirela Hunček/Pe.F./Dnevnik/HRT
Giacomo Puccini riječku je publiku osvojio još davne 1895. godine kada je posjetio Rijeku. Učinila je to sinoć i njegova ''Turandot'', koja se nakon 32 godine, praćena ovacijama, vratila na repertoar riječkog kazališta.
Tenor Bože Jurić-Pešić u ulozi princa Calafa, koji se ne boji okrutne princeze niti smrti, dokazao se i izvedbom jedne od najprepoznatljivih i najpopularnijih opernih arija ''Nessun dorma''.
- Uživam u toj ulozi, našao sam se karakterno, emotivno, pjevački, tehnički. Pritisak je tim više što u Hrvatskoj nema Calafa trenutačno, osim mene, tako da je bačena rukavica drugim tenorima, ispričao je Bože Jurić-Pešić, tenor HNK Ivana pl. Zajca.
Princeza Turandot, koja svojim proscima postavlja tri zagonetke i za neuspjeh ih kažnjava smrću, jedna je od najtežih sopranskih uloga. Za nacionalnu opernu prvakinju Kristinu Kolar čak četvrta produkcija, no prva u Hrvatskoj.
- To što ima za otpjevati je jako intenzivno i vrlo koncentrirano, velik je orkestar kojega treba nadjačati. Malo je, ako mogu uvjetno reći, otkačena, jako je zanimljiva, zbor je stalno u pokretu, objasnila je Kristina Kolar, nacionalna prvakinja HNK Ivana pl. Zajca.
Riječki simfonijski orkestar pod vodstvom maestra Valentina Egela izveo je Puccinijeve maštovite instrumentacije s kineskim prizvukom, izazovne i za mnogo veća kazališta.
- Ovo je Puccini kojega svi volimo s čudesnom dramom, glazbom i melodijama, s velikim valovima zvuka, orkestar s proširenom udaraljkaškom sekcijom, s velikim zborom i monumentalnim scenama, opisao je Valentin Egel, dirigent HNK Ivana pl. Zajca.
Riječku verziju ''Turandot'' potpisuje francuski redatelj svjetske karijere Arnaud Bernard, ujedno scenograf i kostimograf opere. Inspiriran kultnim nijemim filmom Friza Langa ''Metropolis'' iz 1927. radnju smješta u nuklearnu elektranu, a njegova princeza na kraju se ipak suočava s osjećajem kojega se najviše boji.
- To je bila polazna ideja - o distopičnom svijetu gdje su strojevi važniji ljudskih bića, a ljubav rješava sve i to je ustvari priča o Turandotu, objasnio je redatelj Arnaud Bernard.
U stotoj obljetnice od praizvedbe Rijeka je tako dobila Turandot te pokazala da je i produkcijski i umjetnički dorasla velikim izazovima.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora