Izvrsnost žena na hrvatskoj kulturnoj sceni - razgovor s tri umjetnice

Žene u umjetnosti kroz stoljeća su se razvile u kreatorice, voditeljice i pokretačice promjena. Naša ekipa razgovarala je s tri predstavnice u kulturi.

Točno u 15 sati, baš kao na pozivu s ovog njemačkog plakata na skup žena, prije 112 godina, okupili smo žene koje pomiču granice - u kulturi. I pitali se, kakvi su uvjeti danas?

Broj žena na upravljačkim pozicijama - raste, ističe "menadžerica godine" i prva žena naše najveće nacionalne kazališne kuće, koja je dobila i novu, drugu scenu.

- Iz naše vizure HNK u Zagrebu je imao prvu kompletnu žensku upravu kad sam počela mandat, a i sad su žene moji prvi suradnici. Naravno, ima i vrijednih muškaraca, istaknula je Iva Hraste Sočo, intendantica HNK Zagreb i menadžerica godine u kulturi.

Na čelu Dubrovačkih ljetnih igara dvije su žene - za dramski program Senka Bulić i slavna pijanistica Martina Filjak. Prošlogodišnji su program posvetile – ženama.

- Položaj žena nipošto ne smijemo uzimati zdravo za gotovo jer između nas je stoljetna u početku želja za borbom, a zatim prava borba i moramo biti zahvalne svim nevjerojatnim ženama u feminističkom pokretu prošloga stoljeća i razmotriti feminizam kao civilizacijsko pitanje i napraviti razliku između feminizma kao generacijskog pitanja - i što možemo u drugoj četvrtini 21.st.raditi s feminizmom, poručila je Filjak, pijanistica i umjetnička ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara.

Raste i broj ženskih predstavnica na Venecijanskom bijenalu. Na 61. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti - predstavlja nas Dubravka Lošić.

- Mislim da je to jedna šira tema vezana za žene, jer neke su na čelu institucija i čini mi se da kad su uspješne da se to sve uzima zdravo za gotovo, a da ih se puno strože osuđuje za greške. Ne mislim da je to samo u umjetnosti, već i u politici i gdje su žene prisutne. Teško mi je govoriti o muškoj i ženskoj umjetnosti - međutim to nije loše radi vidljivosti. Ako se rad procjenjuje i isključivo predstavlja kao ženski to može biti jako loše i štetno i mislimm da je to stvar osobnosti - razgovor - onda je i sloboda, smatra Lošić, akademska slikarica i hrvatska predstavnica na 61. Venecijanskom bijenalu.

- Ako pričamo o temi diskriminacije žena posebno na upravljačkim pozicijama ja bi rekla da se tu radi - o predrasudama, rekla je Hraste Sočo.

Ženska i muška publika

Tko posjećuje češće kulturne događaje?

- Mislim da je što se tiče klasične glazbe, ali i nekih drugih segmenata u umjetnosti važnija ta simptomatika starenja publike, tako da je manje važno jesu li u pitanje više muškarci ili žene, važnije je dolaze li stariji ili mlađa publika, smatra Filjak.

- Mislim da podjednako dolaze, možda bi trebalo mlađu generaciju privući i pokazati koliko je to važno, tvrdi Lošić.

- Ako govorimo o starijoj populaciji mislim da ima više žena, a u mladoj populaciji možemo vidjeti raznovrstan sastav publike. Ovisi i o žanru, ali možda ipak žene idu više u kazalište, odnosno na koncerte, kazala je Hraste Sočo. 

Biti ili ne biti muškarac?

Bi li se ikada zamijenile s muškarcima?

- Kad bih se probudila kao muškarac poželjela bih: da taj što brže prođe, ocijenila je Lošić.

- Biti muškarac na jedan dan - ne bih, tvrdi Filjak.

- Da se probudim kao muškarac željela bih: što bolje razumjeti žene, poručila je Hraste Sočo.

Uz malo šale, Zrinjevac nas je za ovaj Dan - darovao cvjetnim pupoljcima, a solidarno smo se pobrinule i da su oni nepčani - zadovoljeni!