Digitalna restauracija hrvatske kinoteke pa odvajanje od Državnog arhiva

Hrvatska kinoteka u 2026., odlukom Vlade, ulazi s trogodišnjim financijskim planom na temelju kojeg bi se trebao dvostruko ubrzati tempo digitalne restauracije filmske baštine, ali ostvariti i njezino osamostaljenje. Naime, među rijetkima u Europi hrvatska Kinoteka još nema javnosti dostupnu prezentacijsku i muzejsku djelatnost.

Dječja predstava "Jedan mali zeko" nakon gotovo pola stoljeća dobiti će novo ruho.

- Dječje kazalište iz Osijeka - digitaliziramo ga u 4 K na skeneru, rekao je Damir Pezerović, arhivski tehničar, Kinoteka HDA. 

Dnevno se obradi tri sata filmske građe. Kinoteka čuvašest6 tisuća filmskih naslova, a ove je godine restaurirano njih šest, među kojima su ''Tko pjeva zlo ne misli'' i ''Rondo''.

- Zaposllili smo dva nova djelatnika, ali bi za planiran procese trebali bar još šest do sedam ljudi za ovaj arhivski dio posla, kaže Dinko Majcen, pročelnik Kinoteke HDA, arhivist.

"Injekcija" od 2,16 milijuna eura

Stigao je i uređaj za čišćenje filmske vrpce, a umjesto vanjskih usluga digitalizacije, od 2023. čine to sami.

Vlada je odlukom u srpnju trogodišnjim planom osigurala udvostručenje tempa financijskom injekcijom od 2,16 milijuna eura, od čega je veći dio namijenjen za tehničku opremu.

- Naš plan je da od tih malo manje od milijun eura -u te tri godine restauriramo skoro 30 filmova. Ujedno se radi o projektu kojim ćemo obaviti poluzaštitu svakog pojedinog naslova, naglašava Majcen.

Jer do sada to nije bila praksa. I dok se u Europi o tome brinu producenti, u Hrvatskoj film ovisi o državnom proračunu. 

 

Odvajanje Kinoteke od Državnog arhiva

Meni se čini da sve ono što je nastalo prije 50 godina, prije 30 godina i u što je uloženo puno javnog novca je javno dobro i da bi tako trebalo biti tretiran. Ali na stranu i ta činjenica, mi imamo situacij uda se prebrzo filmov raspadaju i trunu, ne kod nas, u svijetu! Zbog tehnologije i to je stalna broba protiv vremena, kaže dr. sc. Nikica Gilić, filmolog i profesor na Filozofskom fakultetu i ADU u Zagrebu.

Stoga je i plan - osamostaljenje Kinoteke od matičnog Državnog arhiva.  

- I radimo na tome da dobiju novi prostor. Što se tiče arhivskog spremišta u Kerestincu, imamo dovoljno mjesta, ali ovi prostori u Savskoj ulici, moramo priznati, nisu adekvatni i radimo na tome da dobiju novi prostor gdje bi imali i kinodvoranu, pojašnjava Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva.

-  U sklopu naših velikih projekata obnove u Zagrebu tražimo i prostorne mogućnosti nakon čega bismo išli prem osamostaljenju Kinoteke jer je jako važan i ovaj dio - prikazivački, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Potreba je zaista velika s obzirom na to da bi takav prostor mladima, koji se rađaju uz digitalne tehnologije, bio jedina mogućnost živog susreta s filmskom vrpcom i baštinom na njoj.