Odlazak velikana umjetnosti - Ivana Kožarića

Istaknuti hrvatski kipar, akademik Ivan Kožarić umro je u nedjelju u 100. godini u Zagrebu, izvijestili su iz umjetnikove obitelji.

- U Zagrebu u 100. godini života preminuo je naš dragi umjetnik, kipar, akademik Ivan Kožarić. Kao obitelj tugujemo nad velikim gubitkom, ali smo istovremeno skromni, ponizni i duboko očarani pred veličinom njega samog, njegovog djela i ljepote koje je poklonio ovom svijetu. Počivaj nam u miru Ivane Kožariću, stoji u objavi obitelji Kožarić.

- Plenković, Jandroković i Obuljen Koržinek izrazili sućut
- In memoriam: 'Jedno djelo' Ivana Kožarića
- Kožarićevo djelo u zbirci njujorške MoMA-e

Djela Ivana Kožarića nalaze se u brojnim svjetskim privatnim zbirkama i muzejima, a njegovo je ime  zastupljeno u svim relevantnim antologijama svjetske i europske skulpture.

- Kožarić je već krajem 1940-ih godina, dakle u najtežim vremenima, učinio taj preokret smjera u kojem skulptura može ići. Tokom 1950-ih i 1960-ih Kožarić je izgradio svoju osebujnu ličnost. On je uveo neke teme koje nikada u našoj skulpturi nisu bile poznate, istaknuo je povjesničar umjetnosti Zvonko Maković.

Kiparstvo je diplomirao na  Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, samostalno izlagati počinje 1955. godine.

In memoriam Ivan Kožarić na Trećem Boravak u Parizu krajem 1960-ih bio je važan za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala, no od samih svojih umjetničkih početaka pokazuje sklonost prema naglu mijenjanju kiparskoga izričaja, uz otklon od tradicijskih tokova.

- Kožarić je bio jedan izuzetan i netipični umjetnik, to se može reći s punim pravom. Neprestano je krčio zone slobode krilaticom 'Svaki dan ispočetka' i otvarao prostore za nove i nove eksplozije kreativnosti, napominje povjesničarka umjetnosti Iva Rada Janković.

Tijekom bogate karijere ostvaruje i  krajnje pročišćene, apstraktno-simboličke oblike, a zatim se ponovno približava avangardnim kretanjima u umjetnosti. Ivan Kožarić, uz ostala visoka umjetnička priznanja, još 1997. godine dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Zašto se Kožarić tako žurio? Akademik Ivan Kožarić rođen je 10. lipnja 1921. godine u Petrinji. Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943, a diplomira 1947. godije. Godine 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića, a izlagati počinje 1953., samostalno od 1955. godine.

Godine 1959/60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala.

Posredstvom francuskog kritičara Jacques Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkupljuje više radova.

Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti da ostane u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini.

Početkom šesdezetih Kožarić je član Gorgone, grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti. Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su primjerice Biennale u Veneciji (1976) i Biennale u Sao Paolu (1979).

Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture (Michel Seuphor: La sculpture de ce siecle; Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, izdanje Fernand Hazan, 1970.).

Objava Radio Sljemena na Facebooku u povodu 99. rođendana Ivana Kožarića



Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima medu kojima i one najpoznatije, spomenik A. G. Matošu i Prizemljeno sunce u Zagrebu. Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. 1997. godine postao je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

- Izlagao je na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložbi, u zemlji i inozemstvu, stoji na stranicama HAZU-a.