Održana redovita skupština HAZU

23.04.2026.

15:43

Autor: V.M./HRT/Hina

HAZU
HAZU
Foto: Patrik Macek / Pixsell

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala je u četvrtak u Knjižnici HAZU svoju redovitu skupštinu na kojoj je istaknuto kako je HAZU u protekloj godini sredstvima Fonda solidarnosti RU i državnog proračuna nastavila cjelovitu obnovu sedam svojih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima 2020., uključujući i palaču HAZU. 

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt govorio je o radu Akademije u razdoblju od zadnje skupštine održane u prosincu 2025., a glavni tajnik akademik Dario Vretenar podnio je izvješće o radu HAZU u 2025. koje je opširno objavljeno Ljetopisu HAZU za prošlu godinu.

Vretenar: zavšena cjelovita obnova Hrvatskog muzeja arhitekture


- Početkom 2026. završena je cjelovita obnova zgrade Hrvatskog muzeja arhitekture (Vila Ehrlich-Marić) i zgrade u Gundulićevoj ulici gdje je smješteno nekoliko Akademijinih jedinica, reklao je Vretenar i najavio kako će do lipnja biti završena cjelovita obnova palače HAZU, Gliptoteke, palače Prister i Narodnog doma koje bi do jeseni trebale biti useljene.

Naglasio je i kako se 2027. planira dovršetak cjelovite obnove Akademijine palače Vranyczany-Dobrinović.

Neidhardt: pod pokroviteljstvom HAZU održana 253 događaja


Tijekom 2025. u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU održana su 253 događanja, od toga 114 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 56 predstavljanja knjiga, književnih večeri, manifestacija i projekcija filmova, 39 predavanja, 15 izložbi, deset svečanosti i dodjela nagrada, dva koncerta, pet skupština i osam komemoracija.

- Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvan Zagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa, napomenuo je predsjednik HAZU i dodao kako je među ostalim, u organizaciji HAZU održan treći hrvatski simpozij o umjetnoj inteligenciji, kao i još nekoliko skupova i predavanja vezanih uz primjenu umjetne inteligencije.

Deklaracija o hrvatskom povijesnom grbu


Istaknuo je i kako je održano više znanstvenih skupova i predavanja o problemima i izazovima vezanima uz klimatske promjene, kao i uz odnos turizma i javnog dobra.

- Putem svog Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU se uključila u javnu raspravu o prijedlozima zakonima o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti, dodao je.

Na skupovima u HAZU, napomenuo je, raspravljalo se i o opskrbi energijom, o ženama u znanosti, o protupotresnoj gradnji te o važnosti hrvatskih znanstvenih časopisa.

Hrvatska akademija organizirala je i znanstveni skup o povijesnom hrvatskom grbu na kojem je usvojena i javnosti upućena Deklaracija o hrvatskom povijesnom grbu, naglasio je.

Podsjetio je i kako je nastavljeno održavanje okruglih stolova o temama iz prava, kao i tradicionalnih znanstvenih skupova o temama iz medicine.

HAZU obilježila jubilej 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva


- HAZU je bila uključena u organizaciju niza skupova, predavanja i drugih manifestacija kojima je obilježen jubilej 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva, rekao je.

U organizaciji ili pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije prigodnim skupovima obilježeno je još nekoliko važnih jubileja: 800. obljetnica Plemenite opčine turopoljske, 700. obljetnica Istarskog razvoda, 600. obljetnica rođenja Andrije Alešija, 200. obljetnica smrti Matije Petra Katančića, 100. obljetnica rođenja Mirka Dražena Grmeka i akademika Stjepana Babića te 50. obljetnica smrti akademika Ljube Babića i akademika Vanje Radauša. Obilježena je i 210. godišnjica rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Svoje obljetnice obilježilo je i nekoliko Akademijinih zavoda: Jadranski zavod HAZU i Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli obilježili su 80. obljetnicu, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU 70. obljetnicu, Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU 65. obljetnicu, a Zavod za lingvistička istraživanja HAZU svoju 40. obljetnicu. Obilježena je i 50. godišnjica Kronike Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nastavljena je izdavačka djelatnost HAZU te je u 2025. Akademija objavila ukupno 94 sveska raznih publikacija: 30 knjiga, 35 časopisa, 15 zbornika radova, tri knjige sažetaka, pet spomenica, dvije znanstvene monografije, jedan katalog i jednu deklaracijsku knjižicu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti od osnutka do kraja 2025. objavila je ukupno 7095 svezaka raznih publikacija.

Zaklada HAZU objavila 49 publikacija


Potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je 49 publikacija, a među njima je 20 Akademijinih izdanja. Članovi HAZU izvan Akademije objavili su još 79 knjiga, tako da su, zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima, u 2025. objavljene ukupno 202 publikacije.

Među književnim projektima posebno se ističe edicija Djela Miroslava Krleže, u suradnji Hrvatske akademije i Školske knjige, u sklopu koje je u 2025. objavljeno treće kolo s devet svezaka, a u 2025. su objavljena i tri od planiranih pet knjiga Sabranih djela Dragutina Tadijanovića.

Objavljen je i novi broj Glasnika HAZU, a pokrenut je i Akademijin podcast pod nazivom Glas HAZU u kojem članovi Hrvatske akademije govore o važnim društvenim temama. Hrvatska akademija je u 2025. intenzivirala svoju aktivnost na društvenim mrežama. Skupština HAZU prihvatila je i Financijsko izvješće o poslovanju HAZU za 2025. Na skupštini HAZU donesena je i odluka o promjeni imena Strossmayerove galerije starih majstora koja će se ubuduće zvati Strossmayerova galerija HAZU.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!