Otkrivena teška oštećenja zagrebačke katedrale, zahvati će biti skupi

07.12.2022.

Zadnja izmjena 19:57

Autor: Lucija Judnić/Dnevnik IMS-a HTV-a/HRT

Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala

Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Obnova zagrebačke katedrale nakon potresa počela je prije malo više od mjesec dana. Prvi nalazi pokazuju da će biti potrebni iznimno skupi zahvati, koji se ne odnose samo na vanjsku zamjenu kamena, nego i na statiku, konstrukciju te obnovu unutrašnjosti.


HTV-ova ekipa dizalicom je krenula prema vrhu jednog od tornjeva katedrale na kojima traje jedna od najopasnijih obnova, a radnicima je glava u torbi. 

- Iskreno, ovo je laganini. Kakvih sve ima poslova, ovo je za u penziju, iskreno doslovce, rekao je Marijan Konjuh, vozač dizalice.

Prva postaja - južni toranj bez skele - prizor kakav ne pamte mnogi. Ipak, za oko su nam odmah zapela teška oštećenja na vrhu.

- Riječ je o posljednjih 10 metara jednog i drugog zvonika koji bi, primjerice, za potres magnitude 4 negdje kod Markuševca vjerojatno pali - i jedan i drugi vrh tornja, rekao je Damir Lazarević, autor koncepta konstrukcijske obnove katedrale.

Radnici će uskoro dobiti i dva radna lifta koji će spustiti kamene elemente s vrhova kako bi se pregledali. Među njima su i mitska bića koja krase pročelje. 

Vodorige ili garguji su bića u obliku zmaja koja iz usta rigaju vodu. Legenda kaže da su se u Zagreb doselila u isto vrijeme kada i Hermann Bollé i zbog toga su čest motiv na zagrebačkoj katedrali.

- Ti elementi koje ste istaknuli su posebno opasni jer su to istake koje mogu pasti, su slabo pridržane. Mi smo smo već pregledali velik broj tih elemenata i većinu elemenata ćemo ukloniti, rekao je Lazarević.

Osim vanjštine mijenja se i unutrašnjost. Iz katedrale su tako uklonjeni i poznati lusteri iz kockarnice u Las Vegasu, a stan u zvoniku pretvoren je u skladište. 

- Taj prostor u kojemu je nekada stanovao zvonar, a osobito je bio on zanačajan dok zvona nisu bila elektificirana, je sada prostor u kojem imamo skaldište određenih stvari koje su nam potrebne za radve na krovištu i na zvonicima, kazao je monsinjor Zlatko Koren, potpredsjednik Odbora za obnovu zagrebačke katedrale.

Cilj obnove je zadržati izvorni Bolléov rad te dodatno ojačati konstrukciju zbog mogućih novih potresa. 

- Grubo rečeno, katedrala je kontrukcijski sustav koji smo kopirali možda iz nekih drugih država koje nemaju potresa, i suštinski smo je samo prilagodili, povezali, sašili u jednu cjelinu kako bi ona bila sigurnija za buduće potrese, naglasio je dr. sc. Josip Atalić, izv. prof., iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, jednog od glavnih projektanata.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!