Predstavljen roman "Hurije Kamela Daouda zbog kojeg ga u Alžiru nazivaju izdajnikom

U središtu romana Kamela Daouda "Hurije", predstavljenog u utorak na Festivalu svjetske književnosti (FSK), trauma je žene koja je preživjela alžirski građanski rat, autor kroz njezin glas progovara o nasilju, šutnji i položaju žena, a zbog romana ga u rodnom Alžiru nazivaju izdajnikom.

Roman, objavljen u izdanju Frakture i prijevodu Maje Zorice Vukušić, donosi priču o Aube, mladoj ženi koja je preživjela pokušaj klanja tijekom alžirskoga građanskog rata i izgubila sposobnost govora. Ožiljak na njezinu vratu svakodnevni je podsjetnik na pretrpljenu brutalnost. Obraćajući se u unutarnjim monolozima nerođenoj djevojčici koju nosi, Aube pripovijeda o nasljeđu nasilja, strahu, ženskom tijelu i nemogućnosti zaborava.

Moderatorica Magdalena Blažević rekla je da je Aube jedna od najupečatljivijih junakinja koje je susrela tijekom četrdeset godina čitalačkog iskustva te upitala autora gdje je pronašao nadahnuće za taj lik.

- Kada imamo odgovor, napišemo članak, bavimo se politikom ili održimo vjersku propovijed. Kada nemamo dobar odgovor na neko pitanje, napišemo roman, odgovorio je Daoud. Dodao je da priču uvijek pripovijeda iz perspektive onoga tko najviše može izgubiti ili dobiti.

Kazao je da je, poput drugih Alžiraca, želio govoriti o građanskom ratu, ali ga je bilo teško ispričati. Tijekom dvadeset godina više ga je puta pokušavao opisati, ali bi svaki put odustao.

- Jednoga sam si dana rekao: napiši građanski rat i napiši nemogućnost njegova opisivanja. Zato sam odabrao ženu koja je izgubila glas. Ona pripovijeda o građanskom ratu, ali i o nemogućnosti da se o njemu govori, rekao je.

Ženski je lik odabrao jer, kako je istaknuo, žene u građanskim ratovima plaćaju najvišu cijenu.

- Žene koje su silovane i imaju izvanbračnu djecu, kada se vrate u sela, nitko ne želi. Žena se neprestano mora boriti za vlastito oslobođenje. To je bit, ukazao je.

Junakinja je ostala bez glasa i zato što ni mnogi Alžirci ne mogu govoriti o tom razdoblju. Daoud je podsjetio na zakon koji zabranjuje da se govori o građanskom ratu i zbog kojeg mu prijeti zatvorska kazna. Dodao je da se roman bavi pitanjem treba li bolnu prošlost zaboraviti kako bi se moglo živjeti ili o njoj govoriti kako se rat ne bi ponovio.

Daoud je prvi Alžirac koji je dobio Goncourtovu nagradu. Na pitanje koliko mu ona znači rekao je da od 2023. živi u Francuskoj, nakon što je zbog prijetnji, progona i nasilja morao pobjeći iz Alžira.

- Nikada nisam želio napustiti svoju zemlju, rekao je. Znao je, dodao je, da će "Hurije" biti zabranjene u Alžiru i izazvati napade režima. Kada je dobio Goncourtovu nagradu, bio je silno ponosan kao samouki dječak sa sela koji je osvojio najugledniju francusku književnu nagradu, prvi put u povijesti Alžira, rekao je.

Istodobno se bojao posljedica. "Kad smo izašli iz restorana, rekao sam supruzi: Platit ću za ovo. Platit ćemo za ovo.

Kamel Daoud (Mostaganem, 1970.) alžirsko-francuski je pisac i novinar. Studirao je francusku književnost na Sveučilištu u Oranu, a osam godina bio je glavni urednik lista Le Quotidien dOran. Na hrvatski su prevedeni njegovi romani "Meursault, protuistraga", "Zabor ili Psalmi" i "Hurije". Za "Meursault, protuistragu" dobio je 2015. Goncourtovu nagradu za prvi roman, dok je za "Hurije" 2024. osvojio glavnu nagradu Prix Goncourt.