Predstavljene knjige "Veljača 1933." Uwea Wittstocka i "Mir i rat" Boštjana Videmšeka

Njemački pisac Uwe Wittstock govorio je u srijedu na 12. Zagreb Book Festivalu o svojoj knjizi "Veljača 1933. Zima književnosti", posvećenoj dolasku Adolfa Hitlera na vlast, dok je slovenski reporter Boštjan Videmšek predstavio knjigu "Mir i rat" u kojoj govori o svjetskim kriznim žarištima.

Povijesno-dokumentarna knjiga "Veljača 1933. Zima književnosti" objavljena je u nakladi Gymnasiuma i u prijevodu Gordane-Dane Grozdanić, a opisuje dolazak Hitlera na vlast, koji je iz temelja promijenio živote njemačkih književnika i intelektualaca.

Služeći se dnevnicima, pismima, uspomenama i autobiografijama pisaca poput Bertolta Brechta, Thomasa Manna, Alfreda Döblina, autor Uwe Wittstock pripovijeda o njihovu suočavanju s rastućim pritiskom, strahom i odlukama o prilagodbi, otporu ili bijegu.

- Da unište demokraciju, antidemokratima je potrebno otprilike toliko vremena koliko traje prosječan godišnji odmor. Tko je krajem siječnja otputovao iz pravne države, vratio se u diktaturu, jedna je od rečenica iz knjige.

Wittstock je iz svoje knjige izostavio pisce poput Hannah Arendt, jer je, kako je rekao, odlučio pisati o sudbinama onih o kojima je pronašao najviše dokumenata. Kazao je da je, primjerice, Ernst Jünger, nakon što mu je policija pretresla stan, iz sigurnosnih razloga uništio sve zapise iz tog vremena. 

- Pisao sam o činjenicama, ali na pripovjedan, živ način, rekao je.

Istaknuo je da mu je bilo važno pokazati, iz dana u dan, kako su ti ljudi promatrali što se događa i kako su donosili odluke o tome što će učiniti. Dodao je da se nisu odmah odlučivali na odlazak jer nisu znali koliko će dugo, i hoće li uopće, Hitler ostati na vlasti. "Nikome se ne odlazi iz domovine tek tako", dodao je.

Istaknuo je i da ljudi toga vremena nisu mogli ni znati kakvo je zlo moguće, a danas, kada znamo što se sve može dogoditi kao posljedica političkih izbora, na nama koji biramo leži još veća odgovornost.

Rekao je i da se diktatura ne pojavljuje nužno nasilnim udarom, nego se može razviti i unutar postojećih demokratskih institucija.

Moderatorica Morana Kasapović zaključila je razgovor citatom iz Wittstockove knjige da tek kada demokracija i pravna država počnu iščezavati, tada shvatimo koliko su nam vrijedne.

Uwe Wittstock (1955., Leipzig) radio je kao urednik, kritičar i novinar u nekima od najuglednijih njemačkih nakladničkih kuća, časopisa i novina. Od 2018. slobodni je pisac.

Knjiga reportera sa svjetskih bojišta

"Mir i rat" Boštjana Videmšeka, u izdanju Naklade Ljevak i prijevodu Anite Peti-Stantić pregled je ključnih svjetskih bojišnica i suvremenih sukoba, ispričan iz perspektive iskusnog ratnog reportera. Piše o ratovima u Iraku i Afganistanu, afričkim sukobima, Arapskom proljeću, ratovima u Gazi i Ukrajini.

Boštjan Videmšek (1975.) dugogodišnji je novinar, ratni dopisnik, izvjestitelj iz kriznih žarišta, suradnik uglednih svjetskih časopisa i internetskih portala te autor više knjiga.

Kako je istaknuto na predstavljanju, rat u Vukovaru bio je okidač koji je oblikovao njegov profesionalni i osobni put. Iako je bio tinejdžer kada je rat počeo, posjećivao je izbjegličke kampove u Sloveniji u kojima su boravile izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.

- Naučili su me slušati, naučili su me postavljati pitanja, naučili su me poštivati privatni prostor, učili su me dostojanstvu, strpljenju... Što sam se više s područja trauma vraćao u područje komfora, to sam jasnije prepoznavao truli zadah nacionalizma, rasizma, ksenofobije, neznanja, nerazumijevanja i govorenja napamet. I zato sam opsesivno čitao sve što mi je došlo pod ruku, pročitan je ulomak iz knjige.

Nakon 25 godina u Sloveniju su ponovno stigle izbjeglice, ali iz dalekog dijela svijeta, te je pročitan i dio u kojem Videmšek govori kako mu je bilo teško gledati kolege novinare koji su te ljude tretirali tako da su im gurali mikrofone i kamere u lice, kao da su ti napaćeni ljudi dužni razgovarati s njima.

Govoreći o etičkim odrednicama u Videmšekovu radu, istraživačka novinarka Barbara Matejčić i reporter Dragan Nikolić ustvrdili su da netko ne može biti dobar reporter, ako nije dobar čovjek.

- Iz ove knjige vidi se kakav je Boštjan, ne samo kao novinar, nego i kao čovjek, rekla je Matejčić. Osim o novinarskoj etici, sudionici su razgovarali i o tome kako je praćenje vanjske politike često oportunističko i selektivno.

- U Sudanu trenutačno vlada najveća humanitarna katastrofa, a o tome ne znamo ništa. Postoji hijerarhija ratova, hijerarhija boli. U vanjskoj politici i novinarstvu uvijek se biraju priče, kazao je Videmšek.