14:06 / 17.06.2021.

Autor: M.M./HRT/Hina

Projekt o tradicijskoj gradnji suhozida u Hrvatskoj i na Mediteranu

Projekt o tradicijskoj gradnji suhozida u Hrvatskoj i na Mediteranu

Projekt o tradicijskoj gradnji suhozida u Hrvatskoj i na Mediteranu

Foto: Dino Stanin / Pixsell

Hrvatski dio projekta "Suhozidi: trag u krajoliku ili zaboravljena kulturna baština" provest će se od 23. do 29. lipnja u suradnji umjetnika iz Hrvatske, Irske i Austrije, a oslanja se na tradicijsko nasljeđe gradnje suhozida na mediteranskoj i hrvatskoj obali i otocima.

Projekt se bazira na istraživanju, preispitivanju i reinterpretaciji kulturnoga nasljeđa gradnje suhozida u formi ambijentalnih umjetničkih instalacija u kontekstu suvremene umjetničke prakse i propitivanja medija land arta, priopćilo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU).

Tehnika gradnje suhozida, koja se koristi u Hrvatskoj, Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Sloveniji, Španjolskoj i Švicarskoj uvrštena je i na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Land art instalacije na više mjesta duž hrvatske obale

Kako je najavljeno, tijekom hrvatskoga dijela projekta u planu je od 23. do 29. lipnja izraditi land art instalacije na više mjesta duž hrvatske obale Jadrana - Kožino u Zadru, Paška vrata na otoku Pagu, Nacionalni park Paklenica i Privlaka - Sv. Vid.

Na projektu sudjeluju umjetnici Mark Cullen (Irska), Luise Kloos (Austrija), Ivan Fijolić, Josip Zanki i Anđela Zanki iz Hrvatske, članovi udruge "Dragodid" koji će voditi edukaciju o izgradnji suhozida, etnolozi i kulturni antropolozi Sara Mikelić i Tomislav Oroz, studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, studenti Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru te učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zadra.

Rezultati umjetničkih intervencija bit će predstavljeni 29. lipnja u Kneževu dvoru u Pagu na otoku Pagu, a same lokacije s land art instalacijama postat će dio land art staze radi podizanja vidljivosti suvremene umjetničke prakse i svijesti o potrebi očuvanja tradicionalne kulturne baštine Hrvatske.

Partnerske institucije i organizacije u projektu su - HDLU, umjetnička organizacija Next iz Graza i Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Projekt je sufinanciran novcem općine Privlaka, turističkih zajednica grada Paga i općine Starigrad, te Austrijskoga kulturnog foruma.

Suhozid je građevina od prirodnoga kamena u kojoj se ne koristi mort. Gradi se zbog više svrha - kao zid, ograda oranice ili pašnjaka (u južnoj Europi, Hrvatskoj, Irskoj, Švicarskoj i Austriji), u gradnji bunara i puteva (Premužićeva staza na Velebitu), a takve građevine vrijedna su utočišta za razne biljke i životinje.

Udruga "Dragodid" aplicirala je zahtjev za trajnom zaštitom, a u srpnju 2013. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnoga kulturnog dobra. a nakon trogodišnjega perioda preventivne zaštite umijeće suhozidne gradnje dobio je u prosincu 2016. i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvtaske. Ministarstvo kulture donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom, te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Suhozid je 29. studenoga 2018. stavljen na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!