Artemis II: Što treba znati o prvoj misiji s posadom na Mjesec u pola stoljeća

NASA-ina misija Artemis II trebala bi biti prvi let prema Mjesecu s posadom u više od pola stoljeća i mogla bi biti realizirana već danas, otvarajući tako novo poglavlje u istraživanju svemira.

Artemis je nasljeđe inicijativa pokrenutih početkom 2000. kojima bi se nastavili američki svemirski letovi. Ta su nastojanja preživjela više predsjedničkih mandata sve dok aktualni predsjednik Donald Trump nije i službeno uspostavio program u vrijeme prvoga mandata u Bijeloj kući.

Cilj je vratiti Amerikance na Mjesec i ondje uspostavili dugoročnu prisutnost te utrti put za potencijalne misije na Mars.

Predviđa se da će misija trajati otprilike 10 dana i označit će prvi let Artemisa s posadom. Druga faza slijedi misiju Artemis I iz 2022. kad je bespilotna svemirska letjelica kružila oko Mjeseca. NASA sada namjerava provjeriti jesu li i svemirska letjelica i raketa u ispravnom stanju prije nego što pokuša realizirati slijetanje na Mjesec, što je prekretnica koja je trenutačno planirana za buduću misiju Artemis IV u 2028. godini.

Za razliku od programa Apollo, američkog svemirskog programa u sklopu kojega je na Mjesec 1969. godine prvi put kročio čovjek, NASA ovaj put surađuje i s privatnom industrijom i ostalim zemljama, posebno europskim. 

To se odnosi na SpaceX i Blue Origin, konkurentske tvrtke koje su osnovali milijarderi Elon Musk i Jeff Bezos, a zadužene su za razvoj lunarnih modula.

Posada od četiri astronauta 

Troje Amerikanca i jedan Kanađanin poletjet će na Mjesec u ovoj važnoj misiji.

Reid Wiseman, 50-godišnji bivši mornarički pilot i probni pilot koji je bio i zamjenik šefa NASA-ina ureda za astronaute, bit će zapovjednik.

Victor Glover (49) također je služio u američkoj mornarici. Pilotirat će svemirskom letjelicom, a ujedno će postati i prvi crnac, kao i prva osoba koja nije bjelačke rase, na putovanju na Mjesec.

A Christina Koch (47), inženjerka po struci, postat će prva žena koja će sudjelovati u lunarnoj misiji.

Kanađanin Jeremy Hansen, 50-godišnji bivši pilot borbenog zrakoplova, postat će prva osoba koja nije Amerikanac na letu oko Mjeseca.

Odbrojavanje počinje

Posada će letjeti u svemirskoj letjelici Orion, smještenoj na vrhu NASA-ine moćne SLS rakete. Narančasto-bijela raketa visoka je 98 metara, otprilike 10 metara niža od rakete Saturn V iz ere Apollo.

Bit će lansirana iz svemirskoga centra Kennedy u floridskom Cape Canaveralu.

Planirana putanja je superprecizna i može se ostvariti samo u vrijeme vrlo preciznih i specifičnih razdoblja.

Nakon lansiranja posada neće odmah krenuti prema Mjesecu, nego će ući u orbitu oko Zemlje. Za to će vrijeme astronauti provesti razne provjere da bi, prije nego što krenu dalje, zajamčili pouzdanost i sigurnost letjelice, s obzirom na to da nikada ranije nije prevozila ljude.

Testirat će i njezine mogućnosti ručnog pilotiranja za vrijeme simulacija pristajanja. Budu li sva predviđena ispitivanja uspješna, Orion će osigurati potreban potisak za napuštanje Zemljine orbite i za putovanje prema Mjesecu. Nekoliko će dana astronauti na putu provoditi dodatne testove i eksperimente. Kada stignu do Mjeseca preletjet će na njegovu dalju stranu.

U tom će trenutku komunikacija sa Zemljom biti prekinuta. Očekuje se da će četiri astronauta postati ljudska bića koja su uspjela otputovati najdalje od Zemlje, čime će oboriti rekord Apolla 13.

Njihova promatranja trebala bi pomoći NASA-i da odabere mjesto slijetanja za Artemis IV, koji će se uputiti prema južnome polu Mjeseca, mjestu na kojemu dosad nije bio nijedan pripadnik ljudske vrste.

Povratak Artemisa II

Artemis II će potom slijediti takozvanu putanju "slobodnog povratka", osmišljenu tako da iskoristi Mjesečevu gravitaciju kako bi se vratio na Zemlju bez pogona.

Ovaj će dio putovanja potrajati otprilike tri do četiri dana i bit će isprekidan ponovnim ulaskom u atmosferu, što je jedan od najosjetljivijih manevara misije.

Prema tehničkom izvještaju NASA-e, u vrijeme Artemisa I toplinski štit koji štiti letjelicu erodirao je na neočekivane načine. Stoga je agencija prilagodila putanju letjelice tako da kut ponovnog ulaska u atmosferu bude nešto manji za štit.

Nakon što završi i ta faza letjelicu će usporiti padobrani prije nego što padne u Tihi ocean uz obalu Kalifornije.

NASA je izvorno planirala lansirati Artemis II početkom veljače, ali je let odgođen za ožujak, no za vrijeme testiranja pojavio se niz tehničkih problema, poput onih s opskrbom helijem, zbog čega je raketni sustav privremeno vraćen u zgradu za montažu.