Radonić: Do kraja desetljeća ljudi na Mjesecu, a u sljedećem lete do Marsa

Gost Razgovora s razlogom bio je edukator i popularizator znanosti, autor kultne radijske emisije 'Andromeda', koja upravo slavi 30. rođendan, Ante Radonić. Kako je to desetljećima živjeti sa svemirom? 

Kada će se ljudi vratiti na Mjesec i koja bi to nacija mogla ostaviti nove stope na njegovoj površini? Hoćemo li u sljedećem desetljeću sletjeti i na Crveni planet?

Znamo li što su tamna energija i tamna materija i hoće li nas one dovesti do neke nove fizike? Što kažu teorije kakva je sudbina svemira? Ima li tamo negdje u njegovoj dubini makar primitivnog života?

Emisija Hrvatskog radija 'Andromeda' ovog proljeća slavi 30. rođendan. Kroz sve te godine Ante Radonić je, kaže, na neki način živio sa svemirom. Njezinu popularnost objašnjava znatiželjom gledatelja, njihovom potragom za inspiracijom i željom za učenjem.

- Za mlade ljude je danas jako važno da zavole svemirska istraživanja jer to ih potiče da zavole matematiku, fiziku, kemiju, biologiju. I, zapravo, što više znaju o tome, dobiju želju da saznaju više ne samo o znanosti i tehnologiji nego čak i o društvenim znanjima, kaže Radonić.

Svemirsko pravo bez jasnih pravila: sporovi oko Mjeseca i resursa

- Danas je, primjerice, vrlo zanimljivo pitanje svemirsko pravo. Mnogo toga u svemiru treba regulirati. Još davne 1967. godine većina zemalja je pod okriljem UN-a potpisala kako nitko ne može svojatati teren na nekom nebeskom tijelu. No mnoge stvari nisu riješene. Recimo, nije pravno riješeno pitanje baza na Mjesecu i iskorištavanja resursa ne samo na Zemljinom satelitu nego niti na asteroidima i sl. Treba donijeti mnoge propise, ali ljudi će se teško o tome složiti, smatra Ante Radonić.

- Recimo, agencija NASA je dala propise da se nitko ne smije ponašati bezobzirno na onim mjestima, a to je šest lokacija, gdje su šetali astronauti, jer oni žele da te stope astronauta. koje se još uvijek vide i snimaju se iz orbite Mjeseca, oni žele da nitko ne poremeti te stope koje su ostale kao neki fosili. Ljudi su hodali prije 50 godina i NASA sad želi da nitko ne ide preko tih tragova... da bi sačuvali to kao neki muzej, jer tamo nema zraka, nema atmosfere, nema vode, nema vjetra i to je ostalo onako kao kad su astronauti tamo bili, rekao je.

Povratak na Mjesec: Kina vodi, NASA zaostaje zbog budžeta

Slijetanje Apolla 11 na Mjesec pratilo je cijelo čovječanstvo. Kada ćemo ponovo kročiti na njegovu površinu?

- Ljudi se sigurno vraćaju na Mjesec do kraja ovog desetljeća. Znamo da je Republika Kina najbolja u strategiji povratka na Mjesec. Naime, strategija razvoja svemirske letjelice je najbolja kod NR Kine... Oni su rekli da će do 2030. biti na Mjesecu. Ali kako oni to rade jako postupno, jako solidno, moguće je da će oni biti na Mjesecu 2029., rekao je. 

- Kod NASA-e ta strategija nije bila dobra, kaže Radonić, jer nije bilo dovoljno novca za mjesečev brod. S administracijom predsjednika Obame odustali su od puta na Mjesec, da bi s prvim mandatom predsjednika Trumpa opet najavili povratak, iako NASA-in budžet nije povećan. 1969. NASA je imala daleko veći budžet. Osim toga, to je bilo vrijeme Hladnog rada i predsjednik Kennedy je odlučio da Amerikanci moraju prije Rusa sletjeti na Mjesec.

- Čim su se prvi ljudi spustili na Mjesec, nakon prve dvije ekspedicije, već je naglo počeo padati budžet... i onda su počeli polako odustajati od nekih misija Apollo, pa su tri misije isključene. Ali, ipak, evo, od sedam pokušaja ipak se šest ekspedicija uspjelo spustiti na Mjesec da donesu 383 kg uzoraka s Mjeseca. Ali je bila važan taj politički rivalitet. A onda je u pozadini bilo samo istraživanje i radoznalost.

Južni pol Mjeseca ključan: vodeni led otvara put stalnim bazama

Zanimanje za istraživanja danas je prije svega usmjereno na južni pol Mjeseca, prvenstveno zbog resursa.

- Detekcije iz orbite Mjeseca su pokazale da ima puno vodenog leda, jako puno vodenog leda u području polova, najviše oko južnog pola. I to je najvažniji resurs. Jer, ako vi nađete vodeni led, imate vodu za piće. Vodu elektrolizom rastavite na vodik i kisik, pa imate i gorivo, imate i oksidator, imate kisik za disanje; sve ono što nam je najvažnije da ne morate sve te važne resurse sa Zemlje dopremati. I zato je važno imati bazu blizu južnog pola, poručio je. 

No nitko još ne zna je li taj vodeni led u velikim gromadama ili je u malim zrncima pomiješan s tlom i koliko će biti teško, ili lako, dobiti ono što mi trebamo – vodik i kisik. To se, naravno, treba istražiti prije ponovnog slijetanja ljudi na Mjesec.

- Moram reći da stratezi i u NASA-i, i u Kini, i u ESA-i, i u Japanskoj svemirskoj agenciji, svi oni smatraju da će apsolutno doći vrijeme da će ljudi graditi baze na Mjesecu za dulji ostanak, pa čak i za permanentno prisustvo ljudi na Mjesecu, kao što danas imate situaciju da već dva i pol desetljeća traje permanentno prisustvo ljudi u orbiti, jer se tamo stalno astronauti mijenjaju. A zadnjih 5-6 godina tamo su stalno i Kinezi. Kina ima svoju postaju. Tako da imamo, u ovom trenutku dok mi ovo pričamo, desetero astronauta, sedmero na Međunarodnoj postaji, troje Kineza, naglasio je. 

Mars na vidiku: povratak na Mjesec ključan za ljudsku misiju

Nastavit će se, također, istraživanje Marsa. Još od 2012 g. ondje je prisutan rover Curiosity i još uvijek dobro funkcionira. Za NASA-u je povratak na Mjesec važan da bi se moglo ići na Mars, odnosno razvoj tehnologije na Mjesecu omogućit će put na Mars.

- Ja ne sumnjam, a i stratezi u vodećim svemirskim agencijama ne sumnjaju da će jednog dana ljudi ipak moći doći do Marsa. Pitanje je samo vremena, koliko to trebamo čekati, koliki će se rizik preuzeti za jedno takvo putovanje koje će trajati jedno pola godine do Marsa, pa da tamo treba ostati, pa riješiti problem povratka natrag. Dakle, teško je reći. S tehničke strane će biti moguće u sljedećem desetljeću poslati ljude na Mars. Ali je problem kad ćemo biti spremni vratiti ih nazad, rekao je. 

U astronomiji i astrofizici posljednjih dvadesetak godina znanstvenici pokušavaju objasniti pojmove tamne energije. Naime, svemir se ubrzano širi, pa bi morala postojati energija koja je suprotna od gravitacija. Pitanje je hoće li nas sve to dovesti do neke nove fizike.

-  Međutim, znanost tek treba dokazati da lije to zaista tamna energija ili možda gravitacija u nekim drugim uvjetima drugačije djeluje, a ne onako kako smo mi naviknuti. Možda ipak treba nadograditi teoriju slavnog Alberta Einsteina, dodao je. 

Tamna materija i sudbina svemira: znanstvenici još bez odgovora

Drugo pitanje na koje znanstvenici nastoje odgovoriti što je tamna materija.

- Ta tamna materija je nevidljiva za nas. Ona ništa ne emitira, ona ništa ne reflektira. Ona ne reagira na magnetsko zračenje. E, sad mi ne znamo što je ta tamna materija. Jesu li to jako sitne čestice koje ne možemo detektirati, a svugdje su oko nas? Ili su to možda posebni objekti koje zbog nečega mi ne vidimo? Dakle, ta tamna materija ostaje opet jedna enigma. Sad kad vi uzmete ukupnu masu, masa plus energija, ispada da u toj sumi najviše je tamne energije, onda imate tamnu materiju i na kraju u toj sumi tek oko 4,9, niti 5% je ono što zovemo poznata materija. To je ono što se sastoji od protona, elektrona, to je što mi poznajemo, poručio je. 

- Tamna energija možda igra ulogu u sažimanju svemira. Ako ona popusti, moglo bi se zaustaviti širenje svemira i da se svemir počne opet sužavati prema jednoj točki. Međutim, danas nitko nema argumente kojima bi potvrdio što je istina, dakle, prema jednoj teoriji svemir će se beskonačno širiti... ili će se jednog dana ipak zaustaviti i početi skupljati prema jednoj točki, kaže Radonić.

Život u svemiru: ugljik ključan, ali mogući i drugačiji oblici

U potrazi za životom izvan našeg Sunčevog sustava, polazi se od činjenice da elementi koji postoje kod nas, postoje svugdje u svemiru, znamo što očekivati.

- Mi znamo da je element ugljik jako pogodan za složene molekule. Mogu još neki elementi biti pogodni za složene molekule, kao silicij. Ali vidimo da on ne može biti tako stabilan kao spojevi na bazi ugljika. Znam granice što možemo očekivati. A to, da život može biti potpuno drugačiji, naravno, na to se apsolutno računa, ističe Radonić.

Asteroidi iznenađenja: Zemlji prijete udari koje teško otkrivamo

Često kažu da je samo pitanje vremena kada će Zemlju pogoditi neki asteroid. To nam se nedavno i dogodilo dok smo bili zabavljeni zemaljskim stvarima. 2013. iznad ruskog grada Čeljabinska eksplodirao je mali asteroid, nasreću na velikoj visini, ali ipak je ozlijeđeno preko tisuću ljudi.

- Bio je problem što je taj asteroid došao iz onog dnevnog dijela neba, pa ga nitko nije mogao na vrijeme spaziti... Neki asteroidi su jako opasni ako dolaze od strane orbite Venere, pa dolaze s ove dnevne strane. Mi asteroide otkrivamo po noći, ali ako on dođe s ove dnevne strane, nepoznatije, teško ga je na vrijeme otkriti. I tu je jedna velika greška što svemirske agencije do danas nisu napravile takav satelit koji bi bio upravo na takvom položaju da lovi upravo te asteroide koji nas mogu iznenaditi. Tek ćemo za godinu i pol dan imati NASA-in satelit... koji će tragati baš za tim asteroidima koji dolaze iz putanje Venere, istaknuo je.

Emisiju je zaključio komentar Ante Radonića o njegovoj dugogodišnjoj strasti prema svemiru. Oduvijek je, kaže volio govoriti o njemu.

- Ako nešto volite, ako mislite da vam to ide dobro, da u tome uživate... dobijete želju da o tome još više učite, kaže Radonić.