Renata Salecl: Autoritarizam jača, opstanak demokracije je upitan

Gošća emisije Razgovor s razlogom bila je slovenska sociologinja i filozofkinja Renata Salecl koja je, među ostalim, objasnila zašto u suvremenom društvu, zasnovanom na znanju, neznanje i laž dobivaju iznenađujuću snagu, te što je to "ikeizacija" društva.

Renata Salecl govorila je i o tome zašto sve manje vjerujemo stručnjacima, znanstvenicima, liječnicima i učiteljima, muče li nas neke nove tjeskobe, zašto je demokracija u krizi i kako je sačuvati, što je tiranija izbora i kakva je u tome uloga velikih korporacija te za koje se novo ljudsko pravo bori sa suradnicima.

Renata Salecl napisala je knjigu 'Strast prema neznanju' u kojoj objašnjava kako to da u suvremenom društvu zasnovanom na znanju neznanje dobiva veliku snagu.

- Postoje poduzeća i korporacije koje sustavno rade na tome da ljude drže u neznanju. Naprimjer, mi ne znamo na koji način funkcioniraju algoritmi i koji podaci se prikupljaju o nama. Potpuno smo ovisni o novim tehnologijama. Velika poduzeća kontroliraju naše emocije, prodaju naše osobne podatke i zbog toga smo izgubljeni jer je neznanje postalo sistematsko, te ne postoji osoba koja ima pristup svom tom znanju, kaže Salecl.

Također u tzv. neliberalnim društvima, koja idu u smjeru autoritarizma, žele potaknuti ljude da posumnjaju u istinu i činjenice. Da je društvo vrlo podijeljeno, bilo je vidljivo u vrijeme COVID-a kada nismo bili jedinstveni ni po pitanju valjanosti cjepiva ni po pitanju postojanja virusa. U tom kaosu autoritarni vođe dobivaju još veću moć.

- Dok se bavimo time što je istina, oni na vlasti uživaju što se mi manje bavimo njima. Čak se i počinju služiti lažima. Uzmimo naprimjer bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koji toliko brzo laže da to ni mediji ne mogu slijediti. Laž postaje sveprisutna. Ukratko, živimo u situaciji u kojoj kao pojedinci moramo sami pronaći rješenje u neznanju, ignoranciji i zatvaranju očiju, ističe Salecl.

Ekonomija neznanja

Jedna od teza koja se često koristi jest ona da živimo u društvu koje se temelji na ekonomiji znanja, što zapravo nije istina, smatra Salecl. Mi živimo u društvu koje se temelji na ekonomiji neznanja.

- Strukturno živimo u društvu u kojem su informacije i znanje, prije svega znanstveno, dostupni manjem krugu ljudi koji imaju sve veću moć, kaže ona.

Odnos znanja i neznanja u društvu analizira uz pomoć termina "ikeizacija društva", kada poput kupaca u Ikei sve moramo napraviti sami, kada smo majstori za sve. Na Googleu istražujemo bolesti. Imamo osjećaj da je sve u našim rukama. Ali kada nešto pođe po zlu, krivnja je na nama.

- To je zapravo ideologija neoliberalnog društva koje nas izuzetno pacificira. Kada se neprestano bavite banalnim stvarima poput kupovine namještaja, kupnje ulaznica, kada je sve je u našim rukama, pa čak i liječenje i odgoj djece, nemamo vremena za kritičko razmišljanje o društvu… 'Ikeizacija' društva nas je istovremeno napravila snažnima i slabima. Svatko ima osjećaj da lako može doći do informacija koje su svima dostupne, a istovremeno postoji osjećaj nemoći kada nešto ne znaš, kaže Salecl.

Dodaje da je došlo je do "nepoštovanja prema ljudima koji imaju znanje."

- Sve manje se vjeruje stručnjacima i znanstvenicima. Često sumnjamo u liječnike, učitelje ili roditelje. Došlo je do neke vrste promijenjenog odnosa prema autoritetu, napominje Salecl.

Stvaranje kaosa i sumnje

Sve veći broj društava temelji se na svojevrsnom stvaranju kaosa i sumnje. Vode se neprestane diskusije o tome što je istina, a što su činjenice. Sve to omogućava vođama, prvenstveno autoritarnim, da steknu veliku moć.

- Neugodno me iznenadilo istraživanje dansko-američkih politologa koji su analizirali 6 tisuća aktivnih tviteraša, neposredno prije COVID krize. Analizirali su zbog čega šire lažne vijesti i teorije zavjere. Rezultati su bili šokantni. Većina njih nije vjerovala u ono što su govorili. Širili su lažne vijesti u koje ni sami nisu vjerovali. Namjera im nije bila uvjeriti nekoga u svoju teoriju, već jednostavno stvarati kaos, ističe Salecl.

Najšokantniji dio tog istraživanja, nastavlja Salecl, jest to da četvrtina tih širitelja lažnih vijesti smatra da svijetu koji poznajemo dolazi kraj i oni na neki način uživaju u toj ideji potpune katastrofe i maštaju da će jedna mala grupa ljudi započeti novi život.

- Pritom misle da su upravo oni ti koji će preživjeti i krenuti iznova, kaže Salecl.

Komu ljudi danas vjeruju?

Zbog svega toga dolazi do apatije i pasivnosti u društvu. Osim toga, u porastu je i otuđenost, ne samo između pojedinaca već i otuđenost od političkih predstavnika.

Postavlja se pitanje komu ljudi danas vjeruju. Jedna studija govori o tome da kod ideje vjerovanja postoji dualizam.

- S jedne strane ne vjerujemo, recimo policiji ili liječnicima. S druge strane, kada stvari pođu po zlu zovemo upravo njih. Ako vas netko opljačka, pozvat ćete policiju iako ste pola sata ranije tvrdili da im ne vjerujete. Ako se razbolite, otići ćete liječniku kojemu tada vjerujete. Govorimo da više ni u što ne vjerujemo, ali zapravo jako vjerujemo nekim novim ad hoc autoritetima, komentira Salecl.

Više ne vjerujemo klasičnim autoritetima poput znanstvenika i učitelja nego influencerima i slavnim osobama koje mogu biti potpuno neobrazovane.

Kriza demokracije

Postoji i problem krize demokracije. Opstanak demokracije postaje veliki problem.

- Sve češća su razmišljanja da su autoritativna društva ekonomski uspješnija, poput Kine i drugih azijskih država. Pojavio se i problem novog populizma. Sve se više vođa predstavlja kao netko tko je nezamjenjiv i vlada vječno neprestanim produljivanjem mandata. Donald Trump dao je naslutiti da su ovo posljednji izbori ako bude izabran... Pogledajte samo dugu vladavinu Vladimira Putina i sličnih. Autoritarne tendencije su vrlo snažne i potrebno je smisliti način kako očuvati demokraciju. Kako očuvati tekovine poput ljudskih prava, pita se Salecl.

Kad je riječ o zemljama istočne Europe i njihovom prelasku na kapitalizam, mnogi autori smatraju da su te zemlje samo imitirale Zapad. Čini se da je kapitalizam u te zemlje došao preko noći.

- Nije se stiglo niti razmisliti postoji li neka drukčija budućnost koja bi očuvala neke elemente bivšeg društva ili čak utopijski razmišljali o nekom trećem putu. Kapitalizam je općenito utemeljen na imitaciji. Na engleskom se kaže: "Fake It Till You Make It." - pretvaraj se dok ne uspiješ. Pretvaraj se da si bogat i uspješan i uspjeh možda dođe… Imitacija je zapravo povezana s logikom djelovanja današnjeg kapitalizma. Ponekad se radi o monopolu moći, a ponekad samo o kopiranju stilova, ističe Salecl.

Tiranija i iluzija izbora

Renata Salecl poznata je i po konceptu tiranije izbora, o čemu je napisala i knjigu. S jedne strane, kaže ona, čini nam se da je izbor sve veći, ali posljednji podaci pokazuju da je izbora sve manje.

- U SAD su nedavno napravili analizu koliko je mali izbor kada ljudi odlaze u kupnju jer su trgovački centri u rukama samo nekoliko korporacija koje potpuno dominiraju prehrambenom industrijom u toj velikoj državi. Kod nas je jednako. Postoje 3-4 korporacije koje potpuno dominiraju prehrambenom industrijom, upozorava Salecl.

Iluzija izbora povezana je s idejom da smo samo potrošači, a ne pojedinci s individualnim pravima jer je ideja izbora povezana s ekonomskom moći. Ako nisi dovoljno ekonomski jak, izbor ti je vrlo ograničen.

Salecl je osobito angažirana na projektu The Airspace Tribunal u kojem predlažu UN-u uvođenje novog ljudskog prava:

- Udružili smo se grupa istraživača, znanstvenika i umjetnika iz Velike Britanije i Slovenije i počeli razmišljati o prostoru koji se nalazi iznad nas. Sve veća prijetnja dolazi iz svemira. Kvaliteta zraka postaje veliki problem kao i klimatske promjene. Tu je i nadzor putem satelita, želja za eksploatacijom svemira. Velike države vrše pripreme za rudarenje u svemiru i razmještanju nuklearnog oružja u svemir. Možda će se čak u svemiru voditi sljedeći rat. Smatramo da međunarodno zakonodavstvo ne štiti pojedinca, a posebno se ne adresira na psihološke probleme, kaže Salecl.

Prikupili su dokumente s većih tribunala koji su povezani sa svemirom i zračnim prostorom, tzv. Airspace tribunals i iz izdvojenih brojeva časopisa Digital War.

- Taj časopis je dokument koji će predložiti Ujedinjenim narodima i Vijeću Europe s novo formuliranom definicijom ljudskih prava koja će štititi fizičko i psihičko zdravlje ljudi od novih prijetnji, zaključuje Salecl.