19:42 / 20.02.2021.

Autor: Jelena Perleta/Dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Radonić za HTV: Prve uzorke s Marsa najranije ćemo imati 2031.

Ante Radonić

Ante Radonić

Foto: Dnevnik / HRT

NASA-in rover Perseverance, koji je prije 40-ak sati sletio na Mars, krenuo je u potragu za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom planetu. Istraživanje Marsa traje još od izuma teleskopa u 17. stoljeću, a najnovija, i do sada najsloženija misija u kojoj sudjeluje veliki međunarodni tim stručnjaka, trebala bi biti i jedan od koraka koji vode prema konačnom cilju - slanju ljudi na Mars.


Ante Radonić, komentator istraživanja svemira za središnji Dnevnik rekao je da je ovo peti rover koji je stigao na Mars, ujedno i najsloženiji. Prošlo je osam godina otkako se zadnji rover Curiosity spustio.

- Nikada do sada nismo imali mogućnost da pratimo što se sve događa do zadnjeg časa, makar smo to sve pratili sa zakašnjenjem jer radiosignali putuju brzinom svjetlosti i treba im vremena da dođu do nas, rekao je Radonić.

Kao točka slijetanja odabran je krater "Jezero".

- Kada je ime Jezero dodijeljeno, nitko nije ni slutio da će oni izabrati to mjesto. Trebalo je pet godina da se znanstvenici dogovore i da prije više od dvije godine kažu od 60 lokacija izabrat ćemo ovu. Krater Jezero nazvano je prema općini u BiH jer tamo imate reljef koji donekle sliči ovom na Marsu. Tamo imate rijeku koja se ulijeva u jezero, iz jezera ide dalje. Na Marsu imate krater koji je nekada bio jezero, gdje se jedna rijeka s jedne strane ulijevala, a s druge strane jedna odlazila.

Ovo slijetanje je posebno i po tome što je prvi puta letjelica gledala gdje se spušta.

- Dosad se nije bilo moguće tamo spustiti - imate litica, stijena, gromada, pješčanih dina. Tek sada su oni imali spuštanje gdje su uporabili tehnologiju da omoguće autonomnu navigaciju. Letjelica je sama snimala ispod sebe, uspoređivala je mapu u svom računalu, pojasnio je. 

Rover Perseverance ima 25 kamera, ima dva mikrofona, teži više od tona. Po prvi puta smo sa Zemlje na Mars poslali i dron.

- On je tehnološki demonstrator, u zadnji čas je dodan. On je ispod trupa rovera. Jučer su dobili signale od malog helikoptera da je on u dobrom stanju. Sad će mu puniti baterije. Negdje u travnju će taj mali helikopter biti spušten ispod trupa, onda će se rover udaljiti 100 metara dalje na sigurno mjesto da se napravi pokusni let. To će biti letovi do visine od 10 metara. Ako se pokaže da to dobro funkcionira, onda će jednog dana takvi mali dronovi biti izviđači, ići će tamo gdje rover ne može pristupiti, kazao je Radonić.

Ovaj rover ima i posebni modul za proizvodnju kisika iz ugljikova dioksida koji čini 95 posto Marsove atmosfere.

- Marsova atmosfera ima 100 puta manju gustoću od one na Zemlji. Takvi uređaji će jednog dana omogućiti da ljudima mogu disati. Ako proizvodite kisik, onda imate oksidator za buduće rakete koje se s Marsa vraćaju na Zemlju. Taj eksperiment je od iznimne važnosti, poručio je Radonić.

Rover će tijekom misije prikupljati uzorke, spremati ih u epruvete, a u konačnici bi to sve trebalo transportirati na Zemlju.

- Taj san znanstvenici sanjaju desetljećima, to je jako komplicirano i skupo. Upravo se Amerikanci i Europljani dogovaraju. Najranije će lansiranje dvije letjelice biti za pet godina, a uzorci bi na Zemlju najranije stigli  2031. godine, rekao je Radonić.

Smatra kako je mala vjerojatnost da će misija dokazati da je na Marsu bilo života.

- Moguće je teoretski naći tragove ako je takav mikrobiološki život postojao, ali ja mislim da su šanse male da je takav život ikad postojao. Mars je imao nekada vodu, rijeke, gušću atmosferu , rekao je Radonić.

Ima li života na Crvenom planetu?

"Ustrajnost" je ime NASA-ina tehnološkog čuda koje je nakon gotovo sedam mjeseci putovanja i kritičnog trenutka - spuštanja, već poslalo s Marsa prve fotografije u boji.


- Sretna sam što mogu reći da je rover u odličnom stanju te visoko funkcionalan. Ushićena sam, kazala je Pauline Hwang, voditeljica strateške misije za površinske operacije, NASA.

Ima li života na Crvenom planetu, na to pitanje pokušat će se odgovoriti u iduće dvije godine. U ovoj povijesnoj misiji aktiviran je rekordan broj kamera, njih 25 te dva mikrofona.

- Veliko pitanje za nas jest tražimo li kamenje vulkanskog ili sedimentnog podrijetla. Mislim da su to dvije dominantne hipoteze u ovom trenutku, rekla je Katie Stack Morgan, zamjenica glavnog voditelja znanstvenog tima misije "Mars 2020".

Jedan od satiričnih videouradaka klimatske aktivistice Grete Thurnberg. Poručuje - spasimo naš planet ili se odselimo na Mars, no selidba ljudi na Mars ozbiljna je ideja, i to ne od jučer.

- Pokušavamo sada pripremiti slanje ljudske posade na Mars. Ispitujemo, naravno, tamošnji okoliš, ali i tehnologiju koja bi trebala pomoći astronautima. Testiramo svakako i sustav za stvaranje kisika MOXIE kako bi astronauti mogli disati i kako bi se moglo proizvesti raketno gorivo, kazala je Nina Lanza, znanstvenica s Nacionalnog laboratorija Los Alamos, SAD.

Misija Mars 2020. pokrenuta je u srpnju prošle godine i stoji gotovo 3 milijarde dolara. Ovo je tek peti rover koji je uspješno završio putovanje od Zemlje do Marsa. Prvi je sletio 1997., a posljednji je još ondje od 2012. Gužvu na Marsu dodatno stvara bespilotna letjelica InSight, koja od 2018. istražuje unutrašnjost tog planeta.


video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!