Najbolji prijevod Biblije? Onaj koji razumijemo

Otkako se pojavio na policama knjižara prije tjedan dana, novi prijevod Biblije na hrvatski suvremeni hrvatski standardni jezik izazvao je velik interes. Već je u pripremi druga naklada.

Bibliju je prevela skupina od dvadesetak bibličara, a proslove su napisali zagrebački i vrhbosanski nadbiskupi mons. Dražen Kutleša i mons. Tomo Vukšić.

U emisiji "Riječ i život" o novom izdanju kapitalnog djela govorili su jedan od prevoditelja svećenik Družbe Isusove p. Niko Bilić i jedan od dvojice redaktora izdanja dr. sc. Boris Beck. 

P. Niko Bilić preveo je knjigu o Zahariji i ponosan je što je bio dio tog projekta. 

Kaže, velika je ovo stvar za nacionalnu povijest. 

Riječ Božja, kada se iznova prevodi na jezik jednog naroda, to je novo utjelovljenje.

Prvi prijevod Biblije na hrvatski s izvornika

Ovo je prvi prijevod Biblije na hrvatski s izvornika, što znači da su dosadašnji prijevodi bili prevođeni iz druge ruke, odnosno bili su prijevod prijevoda. 

Upravo u tome p. Bilić vidi važnost, što je Biblija prevedena na suvremeni hrvatski jezik. 

- Jezik je živ. Kada bismo mojoj baki i djedu rekli "ovo je cool", oni nas ne bi razumjeli, prema tome jako je dobro, čak potrebno, da se u određenim razdobljima Božja utjelovljena Riječ prevede na jezik kojim se govori. Sve poštovanje onome što imamo u liturgiji, gdje se čuva uzvišeni, namjerno arhaizirani govor primjeren svečanosti. Želimo prevesti Bibliju na jezik kojim svaki dan govorimo. Svaki čovjek koji sluša Božju riječ pozvan je, u pravom smislu, tu riječ prevesti u svoj život, ne tek riječima, kazao je.

Boris Beck je uz Marka Alerića imao zadatak redigirati izdanje. 

Nije to jednostavno jer treba od prijevoda dvadesetak autora napraviti skladnu cjelinu, no ne valja pretjerati u toj namjeri. 

Naime, ni biblijski tekstovi nisu pisani istim stilom i jezikom, pa tu treba imati mjeru.

- Iskustvo prethodnog prijevoda "Zagrebačke biblije", koju Kršćanska sadašnjost tiska i distribuira, pokazalo je da su uz prevoditelje na njoj surađivali i tadašnji renomirani književnici i nekako je navada da će jedni prevoditi, a drugi stilizirati, no u ovom slučaju nije bila ideja da umjetnici prevode umjetničke tekstove nego da se uhvati duh vremena, jezik vremena, jezik onakav kakav je sada, ne kakav je bio ili kakav mislimo da bi trebao biti. Svrha je da ljudi čitaju, razumiju i primjenjuju Riječ iz ideje da je spasonosna, istaknuo je.

- Nije moguće govoriti o novom prijevodu a ne povući paralele s već poznatim stihovima i riječima koje poznajemo. 

Tako na primjer u Psalmu 23. umjesto trpeza u novom prijevodu piše stol. Redoslijed riječi također je promijenjen, tako da nije više pastir moj, nego moj pastir. No time se ne treba zamarati, smatra Beck.

- Mi sad imamo nekoliko različitih biblijskih prijevoda. Imamo bibliju Kršćanske sadašnjosti koja također nije identična kao 1968., mijenjana je, lektorirana, redci su mijenjani, popravljani, radilo se na tekstu. Imamo liturgijski prijevod koji je različit, rađen za crkvenu svrhu, Crkva sama ima svoje procedure, ideje hoće li ga mijenjati. Također postoji i prijevod Ivana Šarića, koji je veoma lijep i koristan i siguran sam da mnogi ljudi u Hrvatskoj koriste i taj. A imamo i ovaj. Koji je prijevod najbolji? Onaj koji najbolje razumijemo, zaključuje Boris Beck.

Novi prijevod Biblije izdalo je Hrvatsko biblijsko društvo u suradnji s Našim ognjištima i nakladničkom kućom Verbum.

Cijelu emisiju Riječ i život pogledajte na YouTube kanalu Hrvatske televizije.

HNK Zagreb: predstavljen novi hrvatski prijevod Biblije

Novi hrvatski prijevod Biblije predstavljen je u zagrebačkom HNK. 

Više od dvadeset godina rada vrsnih stručnjaka bilo je potrebno za novi hrvatski prijevod najčitanije knjige na svijetu - Biblije. Prvi je to cjeloviti prijevod Svetoga pisma izravno s izvornika, hebrejskoga, aramejskoga i grčkoga, oblikovan na suvremen način, ali ipak vjeran izvorniku. 

Posebna je pozornost posvećena jasnoći i razumljivosti teksta, uz uvode i bilješke koji objašnjavaju manje poznate biblijske pojmove, mjerne jedinice i izraze. Olakšavaju se molitva te rad u biblijskim skupinama. 

Na ovom je prijevodu radio velik broj ljudi, Božo Lujić uredio je knjige na hebrejskom i aramejskom, a Mato Zovkić one na grčkom jeziku. Redaktor za hebrejski bio je Kotel Dadon, a hrvatsku stilizaciju obradili su Marko Alerić i Boris Beck. A sudjelovalo je čak 23 prevoditelja.

Prvo izdanje tiskano je u limitiranoj seriji na najfinijem (biblijskom) papiru i opremljeno kvalitetnim platnenim uvezom s prošivenim rubom, a stilizirane grane masline oko naslova tvore prepoznatljiv zemljopisni oblik Hrvatske. Drugo izdanje već je u pripremi.