Od koga i čega trebamo štititi hrvatski jezik?

Malo je koji zakon izazvao tako živu raspravu u intelektualnom krugovima kao onaj upućen prošloga tjedna u saborsku proceduru. Zakon o jeziku nije postao sporan toliko zbog konkretnih rješenja koje nosi, koliko zbog pitanja - treba li nam uopće? Odgovore na ta pitanja u Studiju 4 dao je počasni gostujući istraživač sveučilišta u Notthinghamu specijaliziran za pravopisne reforme i jezične sukobe, dr.sc. Tomislav Stojanov.

- Dva su glavna momenta: civilizacijski i kulturološki. Civilizacijski kaže da je potrebno urediti odnose među dionicima u jezičnom upravljanju, potrebno je uspostaviti načela demokratičnosti, transparentnosti i uključivosti. Kulturološki na objašnjava da je konačno sazrela svijest da većina govornika smatra da je potrebno imati Zakon o zaštiti hrvatskog jezika, govori član radne skupine Matice hrvatske za izradu nacrta Zakona o jeziku, dr.sc. Tomislav Stojanov.

- 48 posto je onih koji podržavaju uvođenje zakona, 14 posto ih se protivi, a trećina ih je neodlučna, rekao je Stojanov.

Osim granične i kulturološke zaštite hrvatskog jezika, moramo ga štiti i od oportunista.

-Štitom ga od onih koji ne misle da se jezična se politika treba graditi na inkluzivnim demokratskim osnovama. Treba ga štiti od onih koji su preoportunistički, kaže Stojanov.

 Treba obratiti pažnju na migrante da savladaju hrvatski jezik

- Dvije su glavne točke zakona: vijeće i nacionalni plan. Nije riječ o strategiji, već o nacionalnom planu. Vijeće je savjetodavne naravi i pomagat će vladi. Cilj im je promicanje hrv jezika .

Dodao je i kako treba pod hitno riješiti pad broja govornika hrvatskog jezika, ali i obratiti pažnju na migrante koji ga trebaju savladati.

Iako je riječ o novini za hrvatski jezik, zakon ipak neće utjecati na govornike.

- Ništa se neće razlikovati za govornike, radit će se i govoriti kao do sada. Prekršajne odredbe nemaju smisla ako govorimo o Zakonu o jezičnoj politici jer ga ni on sam ne sadržava, objašnjava Stojanov.

Očekivao se veći otpor ovom zakon

Pojasnio je i kako je očekivao veći otpor ovom zakon, ali da se osvijestilo kako je ovaj zakon potreban.

- Dajte priliku da vidimo koji će biti ishodi. Ovo je političko tijelo i ne bavi se normativističkim pristupom. Vijeće će nadzirati standardizacijske procese, istaknuo je Stojanov.

- Cilj ovog zakona nije uspostaviti rigidnost govora, već da se ukaže na primjer kako se političari obraćaju, da taj govor bude razumljiv. Potrebno je ukazati na bolju praksu jer je pretjerana uporaba arhaizama, latinskih izreka koje nisu razumljive prosječnom govorniku.