Tradicionalnim puštanjem golubica te podizanjem barjaka pred crkvom dubrovačkog zaštitnika svetog Vlaha u četvrtak popodne, na blagdan Kandelore (Svijećnica) u Dubrovniku je otvorena 1051. Festa sv. Vlaha.
02.02.2023.
Zadnja izmjena 20:00
Autor: P.F./Hina/HRT
Tradicionalnim puštanjem golubica te podizanjem barjaka pred crkvom dubrovačkog zaštitnika svetog Vlaha u četvrtak popodne, na blagdan Kandelore (Svijećnica) u Dubrovniku je otvorena 1051. Festa sv. Vlaha.
Svečev barjak podigli su ovogodišnji svjetovni domaćini proslave - festanjuli, pomorac kapetan Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo.
Pročitavši Laus, tradicionalni tekst kojim počinje otvorenje Feste, a koji završava usklikom Živio sveti Vlaho!, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović pozdravio je okupljeno mnoštvo.
U ljudskoj povijesti, pa i našoj osobnoj, često se isprepleću različiti trenuci, radosni i žalosni. To tkanje života pomaže nam vidjeti da sami ne možemo koračati ovim svijetom, već smo potrebni Boga, koji nam daje snagu na životnom putovanju, no i jedni drugih. I u tome je ljepota življenja, rekao je Glasnović. Istaknuo je da se na Međunarodni dan života želi podsjetiti na vrijednost i zaštitu svakog života od začeća do prirodne smrti.
Život je neprocjenjiv dar. Danas se borba za život vodi na raznim stranama, od onih koji fizički odnose život drugima, ratovi u mnogim dijelovima svijeta, do onih koji lišavaju čovjeka ljudskog dostojanstva u svakom pogledu. Često zaboravljamo da se istinski život ostvaruje u ljubavi jer Bog je ljubav. On je naš život, put i istina. Život u tom duhu otvarat će nas stvaranju mira u nama samima, među bližnjima, pa i među narodima, rekao je biskup Glasnović.
Rektor Zborne crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan okupljenom je puku pročitao čestitke i pozdrave sa svih strana svijeta, od dubrovačkih pomoraca do svih onih koji slave Festu sv. Vlaha, a ne mogu joj nazočiti.
Nakon što su blagoslovljeni darovi, iz ruku biskupa Glasnovića poletjele su bijele golubice.
Poslije otvorenja Feste u crkvi sv. Vlaha slijedilo je grličanje.
Na svečanom otvorenju 1051. Feste bili su podpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, izaslanica predsjednika Vlade, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanica i savjetnica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Andro Krstulović Opara, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i drugi.
Prije je održana svečana sjednica dubrovačkoga Gradskog vijeća na kojoj su uručena priznanja.
U povodu blagdana svetog Vlaha i Dana grada u Kazalištu Marina Držića održana je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj je gradonačelnik Mato Franković istaknuo da je, nakon nesigurnosti zbog pandemije, grad prošle godine zabilježio gospodarski oporavak.
Izaslanica premijera i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je kako treba biti ponosan na baštinske vrijednosti, ali i biti odgovoran baštinik naslijeđene vrijednosti.
- Upravo na tim vrijednostima temeljimo u velikoj mjeri naš gospodarski razvoj, poručila je ministrica kulture i medija.
Izjavila je da Vlada nije samo financijski sudjelovala u ostvarenju brojnih projekata na krajnjem jugu Hrvatske, posebno u prometnom povezivanju Pelješkim mostom.
- Dubrovnik je uvijek u povijesti bio središte, grad koji povezuje i koji je povezan. Ta gruba odvojenost od ostatka domovine za nas je bila posebno i emotivno teška, rekla je Obuljen Koržinek.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je, nakon nesigurnosti zbog pandemije, prošlu godinu obilježio gospodarski oporavak.
- Svi naši napori još od svibnja 2017. godine usmjereni su upravo na postizanje pune i primjenjive održivosti u upravljanju destinacijom, a povratkom turizma i industrije putovanja konačno smo imali priliku u punini primijeniti sve alate i mjere koji su osmišljeni i provedeni kroz strateški projekt Poštujmo grad, rekao je Franković.
Podsjetio je da je Vlada u trenucima financijske krize pomogla jugu Hrvatske beskamatnim zajmom, što je Gradu omogućilo da nastavi pomagati potrebitim građanima i dubrovačkim gospodarstvenicima.
Za 2023. godinu najavio je EU-ov projekt Aglomeracija Dubrovnik.
- To je najveći infrastrukturni zahvat u suvremeni vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti, dodao je Franković i naglasio da Dubrovnik s optimizmom ide hrabro dalje.
- Nepokolebljivi i posvećeni javnome, našem dobrotvoru i vjernom savezniku, svetome Vlahi, obraćamo se za nebesku zaštitu, čvrsto vjerujući njegovoj prosudbi i predajući se sigurnoj i neumornoj ruci u kojoj drži i čuva svoj grad, poručio je dubrovački gradonačelnik.
Govore su održali i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, izaslanica i savjetnica predsjednika RH za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara te dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
Počasnim građaninom Dubrovnika posmrtno je, za iznimne zasluge i važne humanitarne aktivnosti za vrijeme Domovinskog rata, proglašen nekadašnji talijanski predsjednik Francesco Cossiga (1928.- 2010.).
Nagrada Dubrovnika za životno djelo pripala je Josipu Pinu Trostmannu za iznimna umjetnička postignuća i dugogodišnji pedagoški rad.
Podijeljene su i nagrade Grada za 2022. godinu.
Među uzvanicima na svečanoj sjednici bili su potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, državni tajnici i saborski zastupnici, predstavnici vjerskih zajednica i drugi.
U popodnevnim satima slijedilo je otvaranje 1051. Feste svetog Vlaha, uz obred puštanja golubica i podizanje barjaka sv. Vlaha ispred parčeve crkve.
U petak, na sam Dan grada Dubrovnika i blagdan svetog Vlaha, ispred dubrovačke katedrale održat će se svečano euharistijsko slavlje, a zatim i procesija ulicama grada s relikvijama i barjacima župa koje slave sv. Vlaha.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora