Tko je tajanstveni "Bonvivant" na slavnoj Kraljevićevoj slici?

16.11.2026.

22:05

Autor: V.M./Kunstdetektiv/HRT

"Bonvivant" i Kunstdetektiv
"Bonvivant" i Kunstdetektiv
Foto: HTV / HRT

Mnogo toga moguće je reći slikama, ali za neke su priče riječi ipak nužne. Ponekad, kad riječi izostanu, a slike se ne objasne, nastanu i misteriji. Jedan od njih je i identitet tajanstvenog čovjeka s portreta koji je Miroslav Kraljević naslikao 1912. godine. Novi je to zadatak za našeg Kunstdetektiva...

Djetinjstvo je Miroslav Kraljević proveo između Gospića i Požege. Otac mu je, naime, bio sudac, pa je mijenjao mjesta namještenja. Slikar je je dvije godine studirao pravo, no završio je na čuvenoj Akademiji u Münchenu. Slika koju istražujemo nije, pak, nastala u Münchenu, već 1912. godine u Parizu.

Znamo li što o tajanstvenoj osobi sa slike "Bonvivant", osim da je proveo izvjestan broj dana u Kraljevićevom pariškom ateljeu? Je li bio Francuz, susjed, prijatelj, model? Enigma raste.

Tko je bio Arsen Mazoff?


Provjeravajući arhivsku građu iz tog doba vezanu za Pariz, dogodilo se ono što se u svakoj dobroj detektivskoj priči očekuje: iskočilo je jedno sumnjivo ime - Arsen Mazoff.


- Mazoff je bio jedan dobro informirani čovjek u Parizu. Družio se s Kraljevićem, uveo ga u taj noćni život, otkriva povjesničarka umjetnosti i kustosica Biserka Rauter Plančić.


Povjesničar umjetnosti iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Željko Marciuš nadovezuje se podatkom da je Mazoff tada bio dopisnik Obzora:


- I s Obzorovom iskaznicom je mogao ući svuda: u kazalište, na balet, mogao je u muzeje, dodaje Marciuš.


U Parizu se sve se zbivalo u teatrima, a poslije se išlo u kavane:


- Montparnasse, Le Dôme, Fleur, Rotonda... Tamo se ne samo lumpalo, nego tamo se razgovaralo, crtalo, diskutiralo, pjevalo, razmjenjivalo iskustva. U kavanama se u to vrijeme u Parizu događala umjetnost, ističe Rauter Plančić.

Tko je bio Arsen Mazoff?

“Ovaj Pariz je blažen grad što se posla tiče. U zraku mu nešto leži što vam ne da ljenčariti. Svaki čas u potrebi čovjek sad bilo na što, tek ga ne izgubi badava kako smo znali i dane i mjesece u Münchenu uludo protući.”

iz pisma Miroslava Kraljevića

Što otkriva način portretiranja "Bonvivanta"?


- Radi ga baš kao pravog flanera, kao pravog 'bonvivanta', onog čovjeka koji uživa u životu, kao hedonista. To se vidi po toj usni, koja nije samo cinična, ona je mesnata. Tu se vidi strast, slast, osjećaj erotičnosti, erosa prema životu, napominje Marciuš.

To je zasigurno moderan lik:

- Kada gledamo sliku "Bonvivanta", vidjet ćemo jednu novu kulturu. To je urbana kultura, građanski sloj koji ima ekonomsku moć i kulturni kapital, upozorava povjesničar umjetnosti s Filozofskog fakulteta u Splitu Dalibor Prančević.

Flaneri su zapravo bit moderniteta:

- Jedan šetač koji hoda po bulevarima i po mjuziklima, ali i po krčmama i kavanama, on će odlučiti što je vrijedno, što promatrati, što će iz te ikonografije velegrada i Pariza ući, kaže Marciuš. 

Crtež Miroslava Kraljevića

Crtež Miroslava Kraljevića

Foto: HTV / HRT

Postoji li trag u obiteljskoj priči Kraljevićevih?


Može li obiteljska priča Kraljevićevih pomoći da saznamo zašto se slikar odlučio za ovaj motiv? Odgovor je Kunsdetektiv potražio od muzejske savjetnice u Gradskom muzeju Požega Lidije Ivančević Španiček:


- Miroslav Kraljević potekao je iz jedne plemićke obitelji kojoj je kralj Leopold dodijelio plemstvo. I obitelj je živjela u selu Dragi gdje i dan danas postoji vinograd na mjestu gdje je jedan od članova obitelji, Ladislav Laca Kraljević imao vinograd. Sve te članove obitelji je zapravo on naslikao, predstavio, a posebno kada je dolazio u Požegu na ljetne praznike. Otac mu je uvijek govorio: "Ne treba zaboraviti da si ti iz plemićke obitelji.“ Tako da je i on tako živio. Pušio je lulu, recimo. Nosio je dugi kaput, otkriva Ivančević Španiček.

Postoji li trag u obiteljskoj priči Kraljevićevih?

Novi trag u istrazi: Ante Masovčić


Kopajući dublje po arhivu Kunstdetektiv naišao je na još jedno ime iz istog vremena i prostora: Ante Masovčić. Spominju ga Zadarske narodne novine kao "našeg čovjeka u Parizu". Je li to naš drugi osumnjičenik? Je li on možda bonvivant?

Kraljević se družio s Masovčićem, Sinjaninom, koji je u obitelji je slovio kao crna ovca jer je nemilice trošio novce:

- Znamo da se 1909. upisao na Sorbonu. Što je studirao, to se ne zna. Je li išta položio, ne zna se. Ali se zna da je bio pasionirani posjetitelj i sudionik kazališnih zbivanja 1909. i 1910. Zna se da je bio u angažmanu u teatru Odeon, kaže Rauter Plančić.

Dijelom zahvaljujući druženju s Masovčićem nastalo je 300-tinjak crteža u tušu:

- Fenomenalnih, doista sjajnih crteža koje je svaki dan i svaku večer radio u teatru, dodaje Rauter Plančić.

Novi trag u istrazi: Ante Masovčić

Dva traga spajaju se u jedan


Do još jednog osumnjičenika Kustdetektiva dovela je priča o prvom hrvatskom igranom filmu - "Brcko u Zagrebu" iz 1917. godine redatelja Arsena Maasa.

Kako svjedoči filmski kritičar i povjesničar Silvestar Mileta, naš poznati filmski autor Oktavijan Miletić otkrio je da je Arsen Maas zapravo Ante Masovčić. Tako su se dva traga spojila u jedan, no to otvara i nova pitanja: Kraljević je rođenjem dobio, naime, tuberkulozu koja ga je kao nevidljiva sjena pratila cijelim životom. 

Čuvena povjesničarka umjetnosti Vera Horvat-Pintarić za posljednji je Kraljevićev autoportret ustvrdila je da je gotovo moguće vidjeti kako Kraljević umire u slici. U trenutku kada slika, pak, portret "Bonvivanta", Kraljeviću je preostalo još samo godinu dana života. I po svemu sudeći, toga je svjestan jer se iste godine vraća u Hrvatsku. Je li "Bonvivant" zapravo Kraljevićeva projekcija samoga sebe?

- Horvat-Pintarić piše u čuvenoj monografiji da je on bio višeslojna ličnost, da je imao pomično motište i da se zato mogao uživljavati u toliko puno prizora, biti svoj, biti stopljen s motivom koji prvo gleda, vidi, a nakon toga i slika. Tako da, kad Kraljević radi "Bonvivanta", on na neki način projicira sebe jer je i sam flaner, i sam je taj šetač, sam je boem. Oni su kao braća blizanci, moglo bi se reći, ustvrdio je Željko Marciuš.

Sve informacije su tu - vrijeme je da Kunstdetektiv ponudi rješenje zagonetke: tko je zapravo bonvivant?

Rješenje zagonetke: tko je zapravo bonvivant?

Pseudonim, ime, ili nešto treće


- Maasu je utvrđen identitet i on je skinut s našeg popisa. Ostaju nam dva imena: Mazoff i Masovčić. Obojica su u isto vrijeme bila u Parizu. Iz priloženih dokaza jasno je da su i jedan i drugi pohađali kazališne predstave. Poučen primjerom osumnjičenika Maasa, sve ovo navodi me na zanimljivo otkriće: Arsen Mazoff i Ante Masovčić su zapravo ista osoba. Točnije, prvi je pseudonim, a drugi je pravo ime Kraljevićevog modela sa slike, zaključio je naš Kunstdetektiv.

Vratimo se nakratko filmskom dijelu priče: u trenutku kada "Bonvivant" Ante Masovčić snima film "Brcko u Zagrebu", Miroslav Kraljević već je pokopan u Požegi.

- Vjerojatno nije ni slutio da mu je pred platnom pozirao redatelj prvog hrvatskog igranog filma. Nije li umjetnost fascinantna?, zapitao se na kraju istrage Kunstdetektiv.

Kunstdetektiv i "Bonvivant"

Kunstdetektiv i "Bonvivant"

Foto: HTV / HRT

Dokumentarnu seriju "Kunstdetektiv", koja će u idućim nastavcima otkriti i što se još skriva iza najpoznatijih hrvatskih slika poput radova Cate Dujšin ili Oskara Hermana, emitiramo ponedjeljkom navečer na Prvom programu Hrvatske televizije.

Emitirane epizode možete pronaći na multimedijskoj usluzi HRTi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!