Opera "Judita" premijerno izvedena u HNK u Zagrebu

Opera Judita, za koju je libreto napisao Frano Parać u suradnji s Tonkom Maroevićem, po izvornom epu Marka Marulića, čija se 500. obljetnica rođenja obilježava ove godine, premijerno je izvedena u petak u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu.

Marulićeva godina dovela je u Zagreb Paraćevu "Juditu", djelo koje je izdržalo kušnju vremena. 

Od hrvatskih opera nastalih u novom tisućljeću ova ima najviše obnova i doživljava svoju drugu inscenaciju.

- Marulićeva Judita je praktički svevremenske. Ona funkcionira u Splitu, funkcionira u Zagrebu, funkcionira u Rijeci, funkcionira svugdje, govori akademik i skladatelj, Frano Parać.

U spomenutim je gradovima izvođena u izvornoj režiji Petra Selema, a sada je za njezin operni debi u zagrebački HNK pozvana Snježana Banović, koja je prije 22 godine ondje bila ravnateljica Drame.

- Radimo operu suvremenu, na suvremen način, da su ljudi živi, da su od danas, da su odavde, da je to jedan suvremeni, ne samo motiv, iako je biblijski, govori nam danas o položaju žene, objašnjava Snježana Banović, redateljica.

Junakinju prvi put utjelovljuje operna nacionalna prvakinja zagrebačkog HNK, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović.

- Ta uloga nije samo heroina. Ona ima put svoj do herojstva i taj put je trebalo razumjet. To razumijevanje teksta i svega toga što Judita radi možda je bilo kompleksnije od nota, kaže Dubravka Šeparović Mušović, Judita.

Široka scena Zlatka Kauzlarića Atača, kao i njegov svečani zastor s motivima bitaka Marulićeva i modernoga doba skladna su podloga za šarolike kostime Đenise Pecotić. Glazba je u rukama skladatelja i dirigenta Ivana Josipa Skendera.

- Jako je veliki gušt i osjeća se čovjek dobro i zahvalno nakon što postigne sve. Jer kad je skladatelj sam zadovoljan, to je poseban poticaj, zaključuje Ivan Josip Skender, dirigent.

Splitski Vergilije Marulić Juditu je napisao 1501., a ep je objavljen 22. travnja 1521., zbog čega je taj dan proglašen Danom hrvatske knjige.