Kako prepoznati darovito dijete?

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih raspisalo je poziv za sufinanciranje projekata rada s darovitim učenicima. Svaka škola može prijaviti više projekata, a najviši iznos je ukupno 4.000 eura po školi. Rok za prijave je 30. rujna.

- Nije novost, ima natječaja, bio je i prošle godine u studenome tako da smo već imali pozitivno iskustvo da nam se javljaju škole u okviru tog natječaja i da nas traže suradnju i edukacije za rad s djecom, rekla je Ksenija Benaković, ECHA specijalist za edukaciju darovitih, Udruga Vjetar u leđa.

- Odlična je stvar da natječaj ide dalje, to je dobra prilika za škole da prijave svoje posebne programe. Bez obzira na stav u javnosti ili kod roditelja, ima puno entuzijasta koji rade po školama hvalevrijedne projekte i ovo je odlično da dobiju neki stimulans, makar da se škola opremi ili edukacije za djelatnike, rekao je Tomislav Goldin, profesor psihologije, mentor, edukator za rad s darovitom djecom.

Benaković je naglasila kako se na darovitu djecu često zaboravlja zbog mita da si oni sami mogu utrti put te da im ne treba podrška u društvu.

- U svijetu se zna, ako im ne pružimo podršku, oni najvjerojatnije neće realizirati svoje potencijale. Neka istraživanja kažu da oko 70 posto darovite djece podbaci u školskom sustavu zato što nemaju podršku, rekla je Benaković.

Goldin je kazao kako nastavnicima i učiteljima uvelike nedostaje edukacije kad je riječ o radu s darovitom djecom.

Kako prepoznati darovito dijete?

Jedna od prvih osobina darovite djece, koja se primijeti u najranijoj dobi, jest da oni počinju nešto ranije usvajati određena ponašanja i vještine.

- Obično su dvije godine iznad svojih vršnjaka, sami nauče čitati, bave se matematikom. Zanimaju ih neke teme i oni se intenzivno njima bave. To prate i neke karakteristike osobnosti, jako su emocionalno intenzivni, roditelji kažu da imaju burne reakcije. S druge strane, veliki su borci za pravdu, bore se za ugrožene i onda su teški roditeljima, nastavnicima. Oni se iskreno suosjećaju s drugima, otkrila je Benaković.

Goldin je rekao kako se te intenzivnosti često znaju miješati s teškoćama.

- Onda će netko na prvu misliti da je to ADHD. To mogu biti simptomi karateristika nekih teškoća, ali zapravo se često pojavljuju uz darovite i zato je bitno prepoznati razlike da se ne postavi kriva dijagnoza. Naravno, može biti i jedno i drugo, kazao je Goldin.

Benaković je istaknula kako je važna rana procjena, već u vrtiću.

- Najveći problem je u malim mjestima gdje nema psihologa ili udruga koje se time bave, pa oni moraju poći prema većim mjestima, kazala je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavu: