Profesorice pokrenule apel za knjigu na maturi

Više od 1500 potpisa u samo nekoliko dana prikupila je online peticija "Apel za knjigu na maturi". Peticiju su pokrenule dvije profesorice hrvatskog jezika nakon prijedloga da sljedeće godine maturanti na maturi mogu birati- hoće li pisati esej o književnom djelu ili esej na zadanu temu iz svakodnevice.

Hoće li sljedeća generacija maturanata birati - esej iz hrvatskog jezika o književnom djelu ili pak esej na zadanu temu iz svakodnevice - od ekologije do društvenih mreža? 

To predlažu u Nacionalnom centru, jer, ističu, relevantne se teme mogu naći posvuda.

- Učenici će pokazivati svoju sposobnost argumentacije, razmišljanja, pismenost, sve svoje komunikacijske sposobnosti, na temu iz njima poznatog svijeta, rekla je Korana Svilar, prof./kordinatorica za hrvatski jezik, NCVVO.

Lektira se tako gura u zapećak i podilazi se napuštanju čitanja kao dijela obrazovanja, smatraju dvije profesorice hrvatskog jezika, autorice "Apela za knjigu na maturi". 

- S ovim novim modelom, lektira se ispituje jedino u zadacima zatvorenog tipa s ponuđenim odgovorima. Pitamo se je li takvim zadacima moguće ispitati tumačenje teksta, kritično mišljenje, više razine znanja koje nam književnost omogućuje da stičemo, rekla je Alma Majcenović, prof. hrvatskog jezika, Škola suvremenog plesa Ane Maletić.

Treba li ponuditi alternativu?

Apel je dosad prikupio više od 1500 potpisa, iz struke i javnosti.

- Bolje se može vidjeti samo s ramena divova, a književnici koji su pisali vrijedna književna djela i tekstova su upravo ti divovi od kojih mi želimo da mladi vide dalje i bolje, rekla je Marina Katinić Pleić, prof. hrvatskog jezika, Škola suvremenog plesa Ane Maletić.

Treba ponuditi alternativu, smatra, pak, dugogodišnja ispravljivačica na maturi, jer mladi rado čitaju suvremena djela i tako stječu čitateljske navike.

- Tko nije čitao lektire osam godina u osnovnoj školi i četiri godine u srednjoj školi, sigurno neće početi na pripremama za maturu. Oni dobiju jednu vrstu problemskog pitanja i što im je najteže, na kritički, promišljajući način pokazati da razumiju problematiku djela, kazala je Tamara Šoić, prof. hrvatskog jezika, Tehnička škola Rijeka.

Dobro je da se o čitateljskoj pismenosti naših učenika javno razgovara, ističe ravnatelj Nacionalnog centra, a bit će još prilika.  

- Planiramo i svojevrsne rasprave s fakultetima koji školuju budući učitelji. Do kraja godine održat ćemo stručne skupove za nastavnike srednjih škola, gdje ćemo im objasnit detaljnije o čemu se radi: U krajnjoj liniji, mi ćemo se uvijek opredijeliti za ono što je u interesu maturanata i struke, kaže Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

O mogućem "eseju na zadanu temu" još će se raspravljati, poručuje i ministar obrazovanja.

- Nije to baš uvijek sve kako izgleda u prvom trenutku, dramatično. Svakako će se razgovarati jer i Nacionalni centar i stručnjaci koje su konzultirali imaju svoje argumente, vidjet ćemo, govori ministar Radovan Fuchs.

Konačna odluka donijet će se do kraja rujna iduće godine. Ove godine ispit iz hrvatskog jezikxa, zbog pada na eseju, nije prošlo više od 2700 maturanata, a prosječna ocjena ispita bila je 2,7 - više nego dovoljan razlog za javnu raspravu.