Mladi u zamci digitalnog svijeta
Problem ovisnosti mladih o kockanju i klađenju preko interneta sve je izraženiji. Prema posljednjim istraživanjima, 10% mladića u 1. i 2. razredu srednje škole redovito se kladi jednom ili više puta tjedno, a 23% kockalo se za novac u posljednjih godinu dana.
Kako na to odgovoriti, razgovaralo se na nacionalnoj konferenciji u Zagrebu.
Odgovor je: samo zajedničkom strategijom obrazovnih i zdravstvenih ustanova te priređivača igara na sreću može se boriti protiv ovisnosti povezane s kockanjem, igranjem videoigara i drugim ovisnostima među mladima.
Nije se lako oduprijeti algoritmima društvenih mreža, svjesne su ove osmašice koje su sudjelovale u preventivnom programu za zaštitu mladih u digitalnom okružju.
- Previše sam na društvenim mrežama, previše sam na mobitelu i pokušavam to smanjiti, priznala je Katja, učenica osmog razreda OŠ Remete u Zagrebu.
- Ne dijelit šifre, lozinke, imena i privatne podatke, govori Ema.
- Previše stvara ovisnost, kad jednom počneš, ne možeš prestat gledati, kaže Gita.
A sve što se mladima događa, od vršnjačkog nasilja na društvenim mrežama, razvijanja ovisnosti o kockanju ili stvaranja osobnog odnosa s algoritmima umjetne inteligencije, prelijeva se i na školski život, kaže nam dugogodišnja voditeljica preventivnih programa.
- Podučavamo sve kako da na pravilan način koriste AI i društvene mreže, ali postoje djeca koja su podložnija tome, kojima treba podrška, poseban oblik rada, ističe socijalna pedagoginja Ana Podvorec-Urišić.
- AI zvuči kao da nas razumije, kao da joj je stalo do nas, kao da je čovjek ali nije. Djeci je to ponekad teško razumjeti, pogotovo kad su emocionalno pobuđeni, uznemireni, tužni, rekao je prof. dr. sc. Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Gotovo polovina mladih u dobi od 15 i 16 godina svakodnevno igra videoigre, barem jedan sat dnevno, a 17 posto njih ima ozbiljnih problema s kockanjem, pokazuju istraživanja. Stoga, uz roditelje i školu, i digitalne platforme trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti u suzbijanju ovisnosti među mladima, smatraju stručnjaci.
- Dokazano je da tzv. kutije iznenađenja ili sitne kupnje unutar videoigre - potiču ovisnost o kockanju i to treba ograničiti ako želimo zaštititi javno zdravlje, rekao je prof. dr. sc. Marc N. Potenza sa Sveučilišta Yale.
Hrvatska je jedna od 8 zemalja koja je u sklopu europskog projekta izradila smjernice za suradnju s industrijom videoigara i priređivačima igara na sreću.
- Koji bi se trebali pobrinut da njihovi proizvodi budu sigurni za njihove korisnike. Osamdeset posto odraslih koristi društvene mreže, gotovo svi mladi djeca i adolescenti. Prekomjerno korištenje je malo, ali raste iz godine u godinu, objašnjava prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Nedavno je prihvaćen i europski Akt o digitalnim uslugama - uz kazne platformama koje ga prekrše.
- Ako zna da je korisnik maloljetan, ne smije pratiti njegovu aktivnost prethodnu, da bi preporučio oglase te tematike, dijete gleda tri videa o najnovijem modelu AirJordan pa mu ponudi taj proizvod, kazala je Tanja Zaninović iz HAKOM-a.
No bez suradnje javnih, zdravstvenih i obrazovnih ustanova, i privatnih sektora industrije videoigara i igara na sreću - crni brojevi ovisnosti neće se smanjiti. A iza svakog broja stoji osoba izgubljena u ovisnosti i algoritmima koji su joj preuzeli život.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!