Domagoj i Laura o izazovima mladih: Nismo naivni, samo smo proaktivniji

Tema ovotjedne emisije Nedjeljom u 2 su mladi i njihov položaj u Hrvatskoj. Srednjoškolci Domagoj Praljak i Laura Begić podijelili su svoje mišljenje o nizu aktualnih tema.

Srednjoškolac Domagoj Praljak na pitanje što ga smeta, kaže kako mu najviše smeta da ljudi govore "da se ništa ne može promijeniti".

- Smeta me jer nemam dojam da je to svugdje tako, kazao je.

- Fali proaktivnost u Hrvatskoj, prokomentirao je.

Na prosvjede u Srbiji kazao je kako je to postao ogroman pokret za koji smatra da može biti uzor Hrvatskoj.

- Vidimo da se može, poručio je.

Na pitanje kakav svijet im stariji ostavljaju u budućnosti, odgovorio je nestabilan, po pitanju politike, i raznih ratova, ali ništa više nestabilan nego što su im ga ostavili roditelji njegovih roditelja.

- Generacija mojih roditelja je naslijedila poslijeratnu situaciju. Njihovi roditelji su naslijedili svijet u Hladnom ratu. Svake sekunde nuklearna bomba može pasti. Generacija prije toga dva svjetska rata je preživjela. Tako da ne bih rekao da smo u toliko šah-mat poziciji, ali svakako bih rekao da je naša situacija više nepredvidljiva nego kod bivših generacija, rekao je.

Razvoj tehnologija

Dodao je kako je razlog tomu i razvoj tehnologije.

Na pitanje hoće li uspjeti promijeniti svijet na bolje, odgovara: "Mislim da hoćemo".

Analiza utjecaja Donalda Trumpa

- Donald Trump je hiperpolariziran političar - što mora biti. Ja sam najviše zabrinut za Hrvatsku, logično, gdje živimo. Mislim da je velika neizvjesnost za Europu i za NATO savez. On očekuje da mi izdvajamo 2% iz BDP-a za NATO savez. Manje smo izdvajali za svu vojsku u 1993. godini usred rata. Mislim da i Amerika i svijet postaju sve izoliraniji, kazao je.

Rekao je i kako ćemo postati društvo gdje nije više normalno da obitelji imaju troje djece i gdje će ipak ulaziti "u igru" kasnije obiteljsko planiranje.

- Ne vidim način na koji bi se demografsko odumiranje spriječilo, poručio je.

Politički angažman mladih

- Ne mislim da smo naivni, nego da smo možda proaktivniji nego što je neka projekcija da ćemo biti u budućnosti, kazao je.

- Odvojio bih politički angažman mladih i rad u politici. Što se tiče rada o politici, tamo čovjek treba ulaziti kasnije, malo kad je već ostvaren, a ne ostvariti se u politici. A politički angažman, to može na puno razina biti. Samo na glasanju, na općoj informiranosti, na prosvjedovanju. Tako da mislim da čovjek stvarno može napraviti nekakve velike razlike u politici da se ne bavi stručno politikom, istaknuo je Domagoj.

Što se tiče školstva, kaže kako teze poput: "Mladi ne znaju razmišljati kritički, mladi nisu informirani, mladi nisu angažirani. To je problem školstva, trebamo im baciti novi predmet, još opteretiti profesore, još opteretiti učenike", nisu nužno problemi školstva nego su nešto više na društvenoj razini.

Društvene mreže

- Ja jesam na društvenim mrežama, par sati dnevno ode na to, priznao je.

- Teško se oduprijeti, ako ti je svaki prijatelj i svi koje znaš na mrežama, nema se razloga onda ni oduprijeti društvenim mrežama, rekao je.

Laura Begić druga je gošća koja je govorila u ovotjednoj emisiji "Nedjeljom u 2". Djevojka koja boluje od spinalne mišićne atrofije kazala je kako zaboravlja na svoju bolest toliko dugo dok je netko ne podsjeti na nju.

- Ja svoj život doživljavam normalno i u svakodnevnim situacijama zaboravim na svoj invaliditet i onda dođe neki poznati čovjek i podsjeti me, neka situacija me podsjeti na taj invaliditet, kazala je.

Na pitanje što joj najviše smeta u životu, kaže kako je to misao o ljudima da koji idu na neki razgovor za posao i misle daje nešto korumpirano i kako nemaju nikakve šanse.

- Ja smatram da ne bismo trebali odustajati i da uvijek možemo raditi na sebi i poboljšati se, poručila je.

- Druga stvar koja mi je počela smetati u društvu je da nam je formalnost i papirologija postala važnija od osobe, kazala je.

- Sve više mi se čini da su ljudi zatrpani na različitim poslovima - od zdravstva, školstva i svega, rekla je.

Kakav im svijet ostavljamo?

Na pitanje kakav im svijet ostavljaju stariji, posebice zbog ratova koji se trenutno odvijaju, kaže kako ne treba odustati od ideala.

-  Ako odustanemo, onda prepuštamo tim ljudima koji očito nemaju ispravne ideale svijet i to nikako ne bismo trebali dopustiti, poručila je i dodala kako ne podržava ratove, pogotovo zato što uvijek trpe nevini i oni siromašni, dok neko samo zarađuje na ratu, rekla je.

Odnos roditelja i djece

Govori kako se danas odnos roditelja i djece se znatno promijenio.

- Danas postoje aplikacije, ja znam da roditelji to imaju, prate svoju djecu na mobitelu. Po meni to nije u redu, zato što osnovna poanta odnosa roditelja i djeteta bi trebala biti povjerenje, smatra.

- Mislim da to dosta stvara pritisak djeci, oni ne osjećaju povjerenje, ističe.

Što se tiče klimatskih promjena, kazala je kako "definitivno razmišljaju o tome".

Što se tiče društvenih mreža, kazala je kako mladi puno vremena provode tamo. 

- Nekako se naš život se prebacio tamo i to je dio života. Starije generacije možda gledaju televiziju. Mi, nažalost, na televiziji nemamo toliko sadržaja za mlade. Zato i pozdravljam se ove projekte kao što su na HRT-u, kazala je.

Dodala je kako društvene mreže ipak nisu uspjele zamijeniti "jedan na jedan" razgovor i kavicu, ali sve se to više vidi na mlađim generacijama.

- Društvene mreže su problematične jer pružaju zaštitu nasilnicima. Oni mogu biti anonimni, nitko ne zna tko su oni, nitko ih ne vidi i puno je lakše biti kritičan prema nekome kada znaš da nitko neće saznati tko si. Ja mislim da su to sve neki ljudi koji imaju svoje osobne probleme s kojima se ne znaju nositi, kazala je Laura.

Komentirala je kako činjenica da smo ove godine na predsjedničkim izborima imali najstarije kandidate govori nešto.

- Naravno da s određenom dobi dolazi određena mudrost i određeno iskustvo, ali isto tako moramo razmišljati o tome kome ostavljamo ovu zemlju. Da na vrijeme krenemo učiti nove generacije kako se brinuti o određenim stvarima, da ne bude "vatreno krštenje" kada jednom moraju zamijeniti nekoga. Mislim da je to glavni problem što ne daje se dovoljno prilike mladima, jer se nema povjerenja u mlade, smatra Laura.

Daljnje školovanje

- Planiram upisati faks, psihologiju, voljela bih otići i na neki Erasmus, ali definitivno bih htjela se vratiti u Hrvatsku, zaključila je.

Smatra kako su se u Hrvatskoj promijenili uvjeti u zadnjih deset godina i kako se sada lakše pronađe posao u Hrvatskoj nego prije i traže se radnici.