Priče mladih koji su se iz Irske vratili u Slavoniju

Nakon vala iseljavanja u Irsku i Njemačku te duljeg ili kraćeg rada u inozemstvu, sve je više onih koji se vraćaju u Slavoniju. Ekipa HRT-a razgovarala je s njima o tome što hrvatsko tržište rada može naučiti od Zapadne Europe, u čemu je Hrvatska u prednosti i kako se snaći u novoj zemlji i kulturi.

Posljednjeg desetljeća sa slavonskih kolodvora i terminala zračnih luka mladi ljudi uglavnom su putovali u jednom smjeru.

- Broj povratnika relativno je malen. U pitanju su uglavnom ljudi koji su prekvalificirani za one poslove koje rade vani. Ima i onih uspješnih priča, dakle, ljudi nauče nešto, steknu novac pa sve vrate ovamo, govori izv. prof. dr. sc. Željko Pavić s Katedre za sociologiju, FFOS.

Upravo je to Brankova priča. U Irsku je otišao prije 20, a vratio se prije 10 godina - tijekom prvog velikog vala iseljavanja. Taj komercijalist radio je u restoranima i postao kuhar. Uskoro otvara svoj restoran.

- Naučio sam jezike, naučio sam dosta drugih recepata i mislim da je sad vrijeme da primijenim to malo na naše područje, rekao je Branko Grozdanić iz Osijeka.

U jednom se svi sugovornici slažu: kada je kultura rada u pitanju, Hrvatska se ne može mjeriti sa Zapadom.

- Odnos prema radniku, napredovanje na poslu, što je mislim najbitnije. Vi danas možete početi kao 'kitchen porter', a za 2 godine završiti kao menadžer. Jednostavno je tako i oni cijene rad, naglašava Igor Vukadinović iz Osijeka.

U Irsku je Zen u prvom redu otišao zbog ljubavi. No nakon pola godina pukla je ljubav, i prema djevojci, i prema Irskoj. Teško se mirio s kulturnim razlikama i lošim vremenom.

- Start je ondje dosta težak, ponajprije zbog nekretnina, skup je najam. Vjerojatno vam prvi posao neće donijeti bajnu lovu, govori Zen Špehar iz Osijeka.

Istraživanja pokazuju da se Hrvati iseljenici u većini slučajeva ne namjeravaju vratiti u domovinu. Oni koji to ne isključuju, žele da se zadovolje brojni uvjeti. Svatko mora u životu odvagnuti što mu je važnije - kaže Igor.

- Mi živimo na savršenoj poziciji. Po vremenu, hrani, kvaliteti života, po svemu, naglašava Igor.

O vraćanju više razmišljaju oni koji teže stabilnosti, sporijem i opuštenijem načinu života, a koji u većoj mjeri ne uključuje novac. No samo djelomično će to ublažiti veliku štetu koja je Hrvatskoj učinjena gubitkom mladosti.