Ronioci osnovnoškolcima objasnili čaroliju mora

U sklopu svojih redovnih aktivnosti, članovi Ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja gostovali su u Osnovnoj školi Petar Lorini u Salima, na Dugom otoku. Razgovaralo se o moru, ronjenju, ekologiji, biologiji, a osim teoretskog, predavači i učenici su odradili i praktični dio u saljskom portu.

Ovi zaljubljenici u morske dubine i njihove čarobne stanovnike uvjereni su da se ekološka stajališta i odgovoran odnos prema moru najlakše šire podukom djece, od vrtićke do srednjoškolske dobi. Ovoga puta o ronjenju su slušali učenici viših razreda osnovne škole. 

- Danas ćemo vam kolega Alen i ja pričati o ronjenju. Osim toga, donijeli smo vam i žive primjerke puževa koje smo jučer ulovili baš za vas, rekao je Đani Iglić, ronilac, predsjednik RK Sv. Roko, Bibinje.

Naravno, puževe će vratiti u more, no prije toga, valja se upoznati s tajnama ronjenja.

- Imamo mokra i suha odijela. Kad vi obučete ronilačko odijelo, jedan sloj mora, mali sloj mora uđe između vašeg tijela i odijela i on se zagrije na tjelesnu temperaturu. Onda vam to odijelo određeno vrijeme osigurava da vam bude toplo, dodao je Iglić.

Zimi se nose deblja mokra ili suha odijela, a ta su baš atraktivna za prezentacije. Nije tu kraj čudima.

- Tu ima nekoliko vrsta puževa. Ovo su grančice na kojima su hidrozoe, to su organizmi kojima se ti puževi hrane, vidjet ćete i nekakve kao spiralice položene, radi se o jajašcima tih puževa koja su oni položili radi dalje reprodukcije, objasnio je Alen Petani, amaterski malakolog, RK Sv. Roko, Bibinje. 

Iako su ova djeca rođena i odrasla uz more, ono za njih još uvijek ima tajni. 

Cilj je upoznati djecu s morem

Stiglo je vrijeme da se nježna bića vrate u svoje prirodno stanište. Na putu prema portu pridružili su se i oni mlađi, koji su već bili doma na ručku.

- Cilj ovakvih predavanja je da se djeca upoznaju s onim što mogu vidjeti u moru. Tako da je ovo nekakva prilika da ih upoznamo s prirodom, sa svijetom koji postoji tu kod nas i da ih zainteresiramo za takvu nekakvu granu biologije i nekakvu znatiželju i nekakvu strast za proučavanjem i istraživanjem, kazao je Petani.

Tako će se možda za koju godinu neki od ovih malih Saljana odlučiti baviti poslom kojim će pomoći da se u našem moru sačuva ono što još imamo. Zasad im je jasno da je posvuda previše smeća.

- Nije dobro zato što možemo oštetiti životinje, na primjer s limenkama se mogu ogrebati i onda umrijeti, rekao je Benjamin.

- Smeće dolazi zato što kako vjetar puše tako sve smeće koje iz brodova ispadne ode tamo. Zato što ih nije briga hoće li neka morska životinja preživjeti, dodao je Maks. 

- Najvažnije je zapravo preko njih utjecati na sredinu u kojoj žive, bilo da ih podučavamo samom ronjenju i potrebi za očuvanjem ovog našeg podmorja, ekologijom, potrebom čišćenja podmorja, svog tog otpada i to je po nama zapravo najbolji način da se ciljevi koje mi želimo postići nakon nekog vremena vide rezultati u društvu, rekao je Iglić.

Fotografije poput ove koju su darovali školi pokazuju i odraslima s kakvim sve čarobnim stvorenjima dijele svoje lučice i morsko prostranstvo oko njih.