U Jadranu nestaju cijela nalazišta skupocjenog crvenog koralja

Crveni koralj endem je Sredozemnog mora, od kojeg se izrađuje i skupocjeni nakit. No zbog čovjekova djelovanja na prirodu koralj je ugrožen pa u Hrvatskoj u posljednje dvije godine nitko nije dobio licenciju za njegovo vađenje. Osim toga, nalazišta pustoše i krivolovci, što je bio slučaj u zadarskom akvatoriju.

Dragocjeni crveni koralj, pitomo morsko biće okamenjeno za ljepotu. Jer od davnina njime se rado kitimo. 

- Neki od njih imaju te čvrste strukture pa stvarno izgledaju kao nekakva drvca, a zapravo su pojedinačne ili kolonijalne, znači zadružne životinje koje se hrane tako da filtriraju more i iz mora izvlače sitne čestice, najčešće plankton, rekla je Ivana Zubak, biologinja mora, Sveučilište u Zadru.

Već je iz ovoga jasno da ih trujemo prljavim morem, gušimo blizinom ribogojilišta, ubijamo sve višim temperaturama mora jer sve od navedenog djelo je homo sapiensa. I tu ne stajemo.

- Plan je bio radit nekakav monitoring. Mi smo se više bojali proširenja uzgajališta, koje je nedaleko od tog nalazišta. Na kraju je došao netko i ilegalno očistio cijelu populaciju, kazao je Petar Kružić, morski biolog, PMF, Zagreb.

Snimka je nastala prošle godine. Nije prije objavljena zbog zaštite lokacije. Uzalud.

Strogo zaštićena vrsta

- On je strašno ugrožen, primarno vađenjem, drugo tu su klimatske promjene, tu je onečišćenje mora, ribolovni alati. Ima jako puno čimbenika koji ga ugrožavaju, naglasio je Kružić.

Stoga je u sklopu Europske unije pokrenut projekt snimanja aktualnog stanja radi zaštite. Zabilježeno je tako da su brojna nalazišta koja su postojala prije 20 godina nestala. 

- Imamo strogo zaštićenu vrstu koja se s koncesijama može vadit. Desetak koncesija postoji, međutim zadnje dvije godine nisu izdane dozvole. Potražnja je velika i zato dolazi do ilegalnog vađenja. Cijena raste, pogotovo neobrađenog koralja. Dosta država je zabranilo vađenje. Neke države su puno napredovale u tome i imaju strogu zaštitu, imaju i bolju regulativu, imaju isto tako bolju kontrolu, a mi jako, jako kaskamo za tim, dodaje.

Kad je riječ o ovakvoj devastaciji, ne uništava se samo koralj, nego cijeli koraligen, a ovaj slučaj aktualizira pitanje brojnih zaštićenih vrsta u Jadranu.

- Bit će ih sve više jer naša bioraznolikost rapidno opada iz dana u dan. Apeliram na apsolutno sve sudionike u nekakvom pomorskom životu, bilo da su ribari, bilo da su pomorci, bilo da su ronioci, da stvarno pripazimo da to sačuvamo za buduća pokoljenja jer nemamo mi još puno vremena, nema ni još puno vrsta za zaštititi, naglasio je Đani Iglić, profesionalni ronilac.

Edukacija tako ostaje jedna od posljednjih mogućnosti da djeci ostavimo barem dio bogatstva koje smo naslijedili.