Tri stoljeća Arbanasa na zadarskom području

Obilježavanje 300 godina života Arbanasa na zadarskom području ne svodi se samo na komemoraciju prošlosti nego predstavlja živu i suvremenu interpretaciju naslijeđa u kojoj sudjeluju institucije, udruge, umjetnici i građani. Tijekom prvih desetak dana svibnja Arbanasi i Zadar postaju prostor povezivanja tradicije i suvremenosti te zajedništva.

Tri stoljeća Arbanasi oblikuju vlastitu egzistenciju prema okolnostima koje su zatekli na području Zadra i okolice, mijenjajući se i prilagođavajući te istodobno utječući na svoju okolinu. Danas su potpuno integrirani u biće grada, no i dalje ponosni na vlastito podrijetlo.

- Za njih je važno da su doselili, da su govorili albanskim jezikom, da su imali svoje običaje i da sve to danas polako nestaje. Posebnost je okrenutost svojoj gospi zaštitnici - Zonja Jon, Gospe Loretska i posebnost je jezik i sjećanje na podrijetlo koje je potpuno drugačije od svih okolnih mjesta, istaknuo je prof. dr. sc. Serđo Dokoza, član odbora za organizaciju proslave.

Velika obljetnica obilježava se uz gotovo 70 različitih kulturnih, sportskih i vjerskih događaja tijekom cijele godine. Samo ovaj tjedan otvorene su tri važne izložbe - "300 godina Arbanasa na zadarskom području", pripremana punih godinu dana, vodi na tri stoljeća dug put kroz arhivsku građu.

- Prvi zapis nalazi se u spisima generalnih providura, svi ti zapisi o dolasku Arbanasa u Zadar dokumentirani i to je jedna specifičnost, napomenuo je priređivač izložbe, prof. Edi Morović iz Državnog arhiva u Zadru.

U Centru za mlade mogu se razgledati radovi trojice arbanaških fotografa, dok je u Gradskoj loži postavljena izložba "Arbanasi kao inspiracija".

- Tri zadarska slikara, Nilo Karuc, Adam Marušić i Mirko Marušić na ovoj izložbi predstavljeni su zajednički kako bi prikazali nasljeđe zadarskih Arbanasa u likovnom izričaju. Njihovi rukopisi daleko su od nekakvog folklorizma ili pozivanja na tradiciju, već su se razvijali posve individualno, svaki u svom umjetničkom izričaju, rekla je Koraljka Alavanja, kustosica izložbe.

Grafički rad Nile Karuca obilježio je vizualni identitet Zadra.

- Čast mi je biti u ovom gradu jer mi Arbanasi smo najbliže gradu, a i dali smo i dat ćemo, poručio je Karuc.

Tako nasljeđe Arbanasa u različitim oblicima postaje i ogledalom Zadra.