12:42 / 07.09.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Sedam medalja hrvatskim srednjoškolcima na informatičkoj olimpijadi

Vito Anić

Vito Anić

Foto: Studio 4 / HRT

Na ovogodišnjoj 33. Međunarodnoj Informatičkoj Olimpijadi sudjelovalo je 48 natjecatelja iz 11 zemalja, među kojima je i 8 učenika iz zagrebačke XV. Gimnazije. Hrvatski učenici osvojili su ukupno sedam medalja - dvije zlatne, jednu srebrnu i četiri brončane, te time osvojili visoko drugo mjesto, odmah iza Poljske. 

Natjecanje je trajalo dva dana, a natjecatelji su rješavali tri teška programerska zadatka. O tom velikom uspjehu u Studiju 4 razgovarali smo s učenikom Vitom Anićem i ravnateljem XV. gimnazije, Nikolom Dmitrovićem:

- Puno smo se spremali, više-manje cijelo ljeto. Svaki dan smo imali naporne pripreme i simulacije, kaže Vito Anić koji je osvojio brončanu medalju i dodaje: Pripreme svakog od nas su krenule dosta rano, već od 5. razreda mi se natječemo na školskim, županijskim i državnim natjecanjima. Ja sam došao do ove razine tek ove godine, dok ostali sudionici sudjeluju na ovakvim natjecanjima već dugi niz godina, priča Vito.


Ravnatelj XV. gimnazije, Nikola Dmitrović istaknuo je da se radu o jednom manjem broju učenika koji ostvaruju vrhunske rezultate i za koje imaju nadogradnju koja izlazi izvan redovnog sustava nastave. 


- Ovaj rezultat ne pada s neba, to je rezultat jednog dugotrajnog rada i procesa koji smo razvili unutar škole i unutar informatičkog Saveza. Ova ekipa zajedno je još od 7. razreda osnovne škole kada smo prvi put sudjelovali na Europskoj juniorskoj informatičkoj olimpijadi u Sofiji, objašnjava ravnatelj Dmitrović, i dodaje kako i suradnja s bivšim učenicima škole pridonosi dobrim rezultatima: Oni se nakon što završe školu vraćaju unutar sustava i rade na nadogradnji. Jedan način kako ja mogu prenijeti određeno gradivo je drugačiji od načina kako to radi olimpijac – on ima to neposredno iskustvo, kaže Dmitrović.


Dmitrović je istaknuo kako se često susreću sa situacijom učenika koji odluče studirati i raditi izvan Hrvatske. 


- To je u zadnje vrijeme manje izraženo, međutim problema nastaje kada ti učenici krenu na studij. Za njih su zainteresirane velike informatičke tvrtke i startup-i koji daju ljetne prakse. Onda tokom ljetne prakse učenici vide kako to izgleda, stječu iskustvo i pomalo se navikavaju na taj način rada, te po završetku studija često odlaze van,  ističe Dmitrović.


On smatra kako je rješenje u motivaciji mladih da otvaraju svoje startup-ove i pokrenu biznis u Hrvatskoj. 


- Međutim, za tako nešto trebali bi dodatni zakonski okviri koji bi motivirali takve ljude da ostanu u Hrvatskoj i da u Hrvatskoj otvore te tvrtke – ne da ih otvaraju sa poštanskim sandučićem u Londonu ili u Kanadi kako bi lakše poslovali na svjetskoj razini. Ali teško je ovakve učenike zadržati u Hrvatskoj, njih je malo i tu bi se možda više trebali orijentirati na dio onih koji su natjecatelji, ali nisu osvajači zlatne medalje, nije lako, dodaje Dmitrović.


Maturant Vito planira nakon završetka srednje škole planira upisati FER, i zasad mu je plan ostati u Hrvatskoj. 


- Za dalje još nisam razmišljao, ali volio bih ostati. Definitivno mi se vani nude neke prilike, ali mislim da prilika postoji i u Hrvatskoj, kaže Vito koji je već u osnovnoj školi otkrio da mu dobro ide informatika: Rekao bih da dosta vremena provodim radeći informatiku, no imam i slobodnog vremena. Uz natjecanje su naravno pripreme jače, ali kad to završi mogu si dopustiti da si uzmem malo odmora.


Ravnatelj Dmitrović smatra kako, u odnosu na prije deset godina, mediji kvalitetno prate nastupe učenika i njihove gimnazije i daju im poticaj. 


- S druge strane postoji neka vrsta moralne nagrade u obliku 'Oscara znanja' koju Agencija za odgoj i obrazovanje dodjeljuje državnim prvacima i osvajačima medalja na Međunarodnim Olimpijadama znanja. To je jedna motivacijska poruka koja puno znači i donosi puno elana za dalje. Što se tiče same novčane nagrade mi smo imali priliku biti sudionici dviju dodjela nagrada. Sami učenici nastupe na natjecanjima mogu valorizirati i mogu iskoristiti kroz prijave kad se dobivaju stipendije za izvrsnost, a što se tiče samog dobivanja novčanih nagrada imali smo nekoliko slučajeva jako lijepih i izdašnih donacija od strane naših informatičkih tvrtki koje su tu izašle u susret našim natjecateljima, kaže Dmitrović.


Dodao je kako smatra da se natjecanja trebaju raditi iz 'gušta' i radi dodatnog znanja. 


- Novac sam po sebi tu nije prioritet, jako ga je lijepo imati i više bi ga voljeli imati kako bi mogli organizirati natjecanja i putovanja na međunarodne turnire – znači da u tom dijelu imamo pomoć. Imamo je i danas, imali smo je i od strane Ministarstva i sponzora, ali evo, potreban je da bi to bilo trajnije i sustavnije u cijeloj priči, zaključuje Dmitrović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!