Gubitak povjerenja i strah za budućnost: Što muči mlade Hrvate?

Mladi od 14 do 29 godina korupciju doživljavaju kao najveći društveni problem Hrvatske u budućnosti, a više od polovine njih živi s roditeljima. To su neki od ključnih nalaza trećeg ciklusa studije o mladima koju su proveli Institut za društvena istraživanja i Zaklada Friedrich Ebert.

Na jedan dan - riječki srednjoškolci okupljeni u "Akciji za 5!" preuzeli su upravljanje gradom, osmislili prijedloge za rješavanje važnih problema, pripremili projekte, isplanirali troškove. 

- Motiviralo me da vidim kako drugi razmišljaju i da probamo nešto promijeniti kao srednjoškolci, rekao je David, srednjoškolac, Rijeka.

- Mislim da je bitno da mladi sudjeluju u političkim odlukama jer se radi o našim životima, govori Klara, srednjoškolka, Rijeka.

Dio je to projekta razvijanja političke pismenosti mladih koji već godinama provodi Udruga Delta i, pokazalo se - ako dobiju priliku, mladi su spremni aktivno rješavati probleme.

- Mladi razumiju mlade, kaže Valentina Dukić, Udruga Delta, članica Savjeta mladih grada Opatije.

Zbog osjećaja da nemaju pristup odlukama i da im je budućnost nesigurna - sve više gube povjerenje u institucije, od Sabora do političkih stranaka. 

- Najviše ih zanima sudjelovanje u aktivnostima civilnog društva i volonterskih grupa, od 2018. kad je to bilo 1 % sad je skok na 20 %", ističe Marin Capan, predsjednik Mreže mladih Hrvatske.

- Nismo spremni biti prijatelji, barem to podaci pokazuju, s osobama drukčijeg političkog uvjerenja, priča dr. sc. Nikola Baketa, suautor istraživanja, Institut za društvena istraživanja.

''Porastao osobni i društveni pesimizam''

717 mladih u dobi od 14 do 29 godina ispitano je u tri ciklusa, ove godine, prije 6 i prije 12 godina - o tome što smatraju najvećim društvenim problemima, čega se boje i gdje se vide u budućnosti.

- Porastao je osobni i društveni pesimizam...boje se da će biti bez posla, da će zdravstvene usluge biti loše, muče ih egzistencijalni problemi, naglašava dr. sc. Anja Gvozdanović, suautorica istraživanja, Institut za društvena istraživanja.

- Mladi odlaze zato što žele više prilika, žele bolje poslove, žele se osjećati sigurno na svojim radnim mjestima, zaključuje Ema Smolo-Zukan, regionalni ured, Zaklade Friedrich Ebert, Sarajevo.

Nakon školovanja i rada u inozemstvu, docentica Petra vratila se u Hrvatsku, predaje studentima novinarstva. Trendovi odlaska i nepovjerenja, smatra, neće se lako promijeniti, ali u svom poslu se trudi:

- Uvjeriti ih koliko je važno da postoje mladi novinari koji čine dobro za svoju zemlju i žele ostati u njoj i boristi se za bolju Hrvatsku, rekla je doc. dr. sc. Petra Kovačević, Fakultet političkih znanosti, Zagreb.

A znanstvenici, autori istraživanja, poručuju - bilo bi dobro kada bi odgovorni na ove strahove i brige odgovorili politikama koje bi mladima donijele sigurnost i uključenost.