Svako treće dijete od 8 godina ima problem s prekomjernom težinom

Hrvatska bilježi rast prekomjerne tjelesne mase i debljine kod djece, pokazalo je najnovije istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Unicefa. 

Svako treće dijete od 8 godina ima problem s prekomjernom tjelesnom težinom, zbog čega je Hrvatska na neslavnom 5. mjestu u Europskoj uniji. 

Rezultati su pokazali i da djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od one predškolske dobi. Neke se navike kod djece mijenjaju nabolje, no neke su i dalje prisutne.

- Rekla bih da smo zadovoljni time što nam je pala za 10 posto u odnosu 2019. godine konzumacija zaslađenih napitaka. O tome smo puno pričali i to je skriveni izvor kalorija i to je jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju. Nažalost, za 9 posto nam je porastao problem konzumacije, 4 i više puta tjedno, slatkih grickalica. Moramo otvoriti i tu temu, rekla je Sanja Musić Milanović, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.

- Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji, istaknula je Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja "Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj".

Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom COVID-a bila u lošijem stanju.

- Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije COVID-a, a taman kad smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta, pojasnila je.

Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.

Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.

Utjecaj roditelja na zdravu prehranu djece

Istraživanje je pokazalo da percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece jer prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja i nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane.

Također, postoje znatne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece i veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.

Musić Milanović je pritom, u kontekstu inflacije i rasta cijena hrane, istaknula kako je zdrava prehrana zapravo umjerena prehrana, odnosno prehrana naših baka i djedova i ne treba tražiti nešto posebno.

Vršiteljica dužnosti predstojnice Ureda Unicefa za Hrvatsku Ana Dautović upozorila je kako smo okruženi utjecajem marketinga zbog kojeg djeca sve više biraju hranu kao što su grickalice, slatkiši, slatka pića, istaknuvši kako su tu roditelji najvažniji i trebaju utjecati na kreiranje zdravih prehrambenih navika djeteta.