Vršnjačko nasilje sve brutalnije i bešćutnije

Vršnjačkog nasilja ima sve više i više te postaje sve brutalnije i bešćutnije. O tome su u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorili Marko Tomičević, psihijatar, i Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unapređenje sustava odgoja i obrazovanja.

Tomičević je rekao kako podaci govore da je vršnjačko nasilje u porastu. 

- Nakon pandemije i potresa došlo je do porasta anksioznosti i depresije kod adolescenata od oko 30 posto, istaknuo je i dodao kako postoji puno „alata” s pomoću kojih možemo provoditi nasilje nad drugima.

Karin naglašava da vršnjačko nasilje nije počelo jučer niti će završiti danas.

- Imamo više prijava nasilja, ali i ono je vidljivije nego prije s obzirom na društvene mreže, govori.

Tomičević je kazao da se radi o nekoj vrsti devijacije kod nasilnika.

- Ne možemo stigmatizirati dijete koje čini nasilje i ne možemo ga nazivati nasilnikom. Ne smijemo u javnosti od nasilnika stvarati nasilnike. Djeca nemaju osjećaj uzroka i posljedica na način na koji to imaju odrasli, govori.

Smatra kako u Hrvatskoj nema sustavnog načina rada s djecom što se tiče tog problema.

- Treba raditi na prevenciji. Primarna prevencija je senzibilizacija društva na empatiju nasuprot sebičnosti. Sekundarna prevencija je detekcija rizičnih pojedinaca i skupina te rad s njima i njihovim roditeljima. Tercijarna prevencija su npr. kampovi u kojima bi se djeca povezala, istaknuo je.

Karin govori kako je Ministarstvo obrazovanja u svakodnevnom kontaktu sa školama. One su obvezne prijaviti svako nasilje Ministarstvu.

- Ministarstvo je uputilo smjernice o postupanju u slučaju ugroze u školama, naglasio je.

Na pitanje postoje li znakovi koji upućuju na to da bi se dijete moglo nasilnički ponašati, Tomičević je odgovorio kako su velika impulzivnost u ponašanju, nagon za podčinjavanje drugoga, opozicija i prkos naznake da dijete ima eksternalizaciju unutarnjeg ponašanja.

Dodao je kako roditelji često idealiziraju svoju djecu i to prilično otežava rad s njima i djecom.