Atrakcija i opasnost - potonuli brodovi sa zaostalom naftom

Potonuli grčki brod Peltastis kod Šila ronilačka je atrakcija, ali i potencijalna ekološka prijetnja zbog zaostale nafte u spremnicima. Županijski operativni centar za zaštitu mora redovito nadzire stanje olupine i sprječava moguće onečišćenje.

Potonuli brodovi sjevernoga Jadrana nerijetko su privlačna ronilačka odredišta i sastavni dio turističke ponude, no neki od njih istodobno predstavljaju i ozbiljnu ekološku prijetnju.

Na pojedinim olupinama i dalje se nalazi znatna količina nafte, zbog čega su označene kao potencijalno opasne točke koje mogu ugroziti čistoću mora.

Jedan takav brod nalazi se i kod Šila na otoku Krku. Riječ je o grčkom teretnom brodu Peltastis, koji je potonuo 1968. godine nakon snažnog nevremena, u tragediji u kojoj je život izgubilo osam članova posade.

Od tada brod počiva na morskom dnu na dubini od oko 30 metara, nagnut na bok, dok mu se pramac nalazi na približno 15 metara dubine. Zbog dostupnosti i blizine obale postao je poznata ronilačka atrakcija, no manje je poznato da se u njegovim spremnicima još uvijek nalazi gorivo, odnosno nafta.

Crvena oznaka zbog mogućeg istjecanja nafte

Peltastis se nalazi na popisu potonulih brodova označenih crvenom bojom, što znači da se smatra potencijalno opasnim onečišćivačem. Njegovo stanje redovito nadzire Županijski operativni centar za zaštitu mora, koji reagira na svaku dojavu o mogućem onečišćenju.

Nedavno su ronioci uočili kako postoji mogućnost da iz spremnika broda prokapava nafta, zbog čega je intervenirala specijalizirana tvrtka Dezinsekcija sa svojim ekološkim brodom Dupin.

- Sa usisnim cijevima se išlo dolje, sakupljalo se u tankove i onda na ekološko zbrinjavanje, pojasnio je Darko Glažar, kapetan Lučke kapetanije Rijeka.

Procjenjuje se da se na brodu nalazi oko dvije tone nafte, a dosad je izvađeno približno 750 litara, što se smatra značajnim korakom u sprječavanju mogućeg zagađenja.

Desetak potencijalno opasnih olupina na Kvarneru

Na području Kvarnera, pod nadzorom Županijskog operativnog centra za zaštitu mora, nalazi se još desetak potonulih brodova koji su označeni kao potencijalno opasni. Ukupno se na području Primorsko-goranske županije nalazi 28 podrtina, no nisu sve klasificirane kao prijetnja okolišu.

Ronilačke ekipe te lokacije obilaze jednom do dva puta godišnje, prate stanje spremnika i procjenjuju postoji li rizik od istjecanja goriva.

- Na području PGŽ-a imamo 28 podrtina, ali sve nisu opasne. Ova je bila u crvenom. Procjenjuje se da je na njoj oko dvije tone nafte, sad se diglo oko 750 litara. To je uspjeh da smo izvadili to iz mora, istaknuto je iz nadležnih službi.

Troškovi padaju na županijski proračun

Problem dodatno otežava činjenica da većina potonulih brodova više nema vlasnike koji bi snosili troškove sanacije i zbrinjavanja zaostalih goriva. Stoga se nadzor, intervencije i zbrinjavanje financiraju iz proračuna Županijskog operativnog centra za zaštitu mora.

- Sigurno da je više desetaka tona dolje. Nabavili smo planove za Elravi Star. Važni su ronioci jer oni procjenjuju, poručuju stručnjaci.

Krajnji cilj je potpuno zbrinjavanje sve nafte koja se još nalazi u potonulim brodovima, no konačno rješenje zbog visokih troškova i tehnički zahtjevnih zahvata na velikim dubinama iz godine u godinu se odgađa.