Bez dobre bačve nema dobrog vina

20.01.2022.

21:56

Autor: Filip Filković Philatz/Puls/HRT

Bez dobre bačve nema dobrog vina

Bez dobre bačve nema dobrog vina

Foto: HRT / HRT

Milivoj Ivo Golub diplomirani je inženjer drvne industrije, majstor je svog zanata, čovjek koji je s velikom ljubavlju nastavio obiteljski posao.

Kao dijete igrao se po radioni. Njegov ju je otac osnovao 1962. kad je položio majstorski ispit. Milivoja su uvijek zanimala mjesta gdje se dešava nekakva akcija, buka, zvukovi, mirisi, i odmalena se igrao ondje.

- Išao sam u srednju drvnu školu u Zagreb, nije to bila teška škola za mene, pa sam svako popodne i prijepodne bio u radioni, pomagao ocu, radio – to mi je bilo vrlo zanimljivo. I evo prošlo je 39 godina kako ja neprestano sam u ovoj radioni, nešto radim, nešto kvarim, nečim sam zadovoljan i pokušavam biti sve bolji i bolji – govori Milivoj.

Tehnologija mu je bila normalna nadogradnja, radionu je stalno obnavljao, modernizirao... 

- Danas mi jedan kolega rekao da imam najbolje opremljenu radionu u smislu tehnologije, i mislim da to tako treba biti jer prošla su vremena ručnog rada, dobili smo na brzini, dobili smo na preciznosti i, dapače, na kvaliteti uz manje muke. Tako da tome treba težiti i ispod tog nivoa se ne može ići - kaže.

Za dobru bačvu - uz ljubav, trud, zalaganje i znanje, potreban je, kaže i vrhunski materijal. Koristi hrast kitnjak i hrast lužnjak kalanog presjeka koji ima vrlo gusti god, što osigurava da će tekućina koja je unutra - bilo od vina, rakije, octa – biti vrhunske kvalitete.

A osim bačava radi i drveni namještaj, od starih rabljenih bačava stolove i barske stolice, ormari za slaganje butelja, lusteri, kace i naravno, kao osnovni proizvod su bačve svih oblika i dimenzija.

- Drvo je materijal koji ima svoj miris i boju, i težinu, i svoje karakteristike, svoju osobnost. U ovom poslu bitno je prepoznati dobro drvo, dobar materijal, o tome ovisi i taj gotov proizvod – kaže majstor Milivoj.

Pokušava ljudima objasniti što se isplati napraviti, što ne, jer da bi na kraju bio rezultat dobar vjeruje da moraju vjerovati i njegovoj procjeni.

- Danas su bačve skupe, ali vam te bačve, klasično rađene, traju i preko 100 godina. Znači kad se to podijeli, njihova cijena, sa sto godina, to je vrlo, vrlo mali iznos - smatra.

Radim tu s tvrtkom koja ima veleprodaju za vinarske proizvode i vinogradarske. Nažalost, kaže, od Dubrovnika do Zagorja do Međimurja, osim jednog kolege iz Istre na ovom prostoru nema više bačvara. To mu je bolna točka i sad će se pokušati na to više fokusirati.

- Ove godine ću probati posjetiti školu u Karlovcu i u Zagrebu i pokušati promovirati ovaj obrt. Ali sam shvatio da nije to moj problem, mislim da je to veći problem tih mladih ljudi koji propuštaju, kroz njih prolaze mogućnosti biti dobar tesar, bačvar, kovač. Jer raditi svojim rukama priznaje se u tome što vi na kraja dana vidite kaj ste napravili, kaj ste pokvarili. Vidite nešto konkretno i potrošili ste energiju - kaže.

Nije mu potrebna teretana, poslije radnog dana se osjeća dobro, nekad loše, nekad umorno, ali dobro spava i s tim nema problema. I sljedeća stvar koja najviše vrijedi, više od novca i svega, kaže, kad je mušterija zadovoljna i kad zajedno možete popiti čašu vina iz te bačve, pa ste vrlo, vrlo zadovoljni svojim poslom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!