Biblija dalmatinskih sorti vinove loze vraćena u javnost

Predstavljamo jedno iznimno I važno djelo – pravu bibliju dalmatinskog vinogradarstva u kojoj je opisano oko dvjestotinjak autohtonih sorti vinove loze. Od tih dvjestotinjak izumrlo je, nestalo gotovo čak 130.

Knjigu Dalmatinska ampelografija agronom Stjepan Bulić napisao je 1925., tiskana je nakon njegove smrti 1949. i tad je doslovce razgrabljena. Knjiga je sve donedavno struci i javnosti bila gotovo nedostupna, a zahvaljujući Stjepanovim praunucima, od prije mjesec dana opet je tu, u novom izdanju.

Maraština se u Dalmaciji naziva i đurđevina, rukatac i rumanija. Plavac je još poznat kao brajda, plajka i modrulj. Babić - kao babica, divljak i pažanin.

Stjepan Bulić prvi je istražio, zabilježio, a tako i zauvijek ovjekovječio mnoge izvorne sorte jadranskog područja. Kako u proslovu novog izdanja piše jedan od danas najboljih poznavatelja dalmatinskih vina, knjiga je Bulićev dar svojoj vinorodnoj domovini.

- On je opisao 200 sorti i sa 1000 sinonima jer jedan naziv jedne sorte se različito naziva u pojedinim krajevima. Recimo maraština ima negdje oko 30-ak tih sinonima, on je to sve opisao, rekao je Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije.

Stjepan Bulić istražio je i bolesti loze. Objašnjava načine uzgoja trsova. Nabraja vinogradarsko oruđe i materijale. Koristi se pritom lokalnim nazivima, pa su tako u knjizi od zaborava spašeni brojni stari izrazi. Kopača, rafija, škicet i ogrib.

Golemo blago Bulić je skupio u četrdeset godina vrijedna rada, a knjiga je iznimno važna za poljoprivredu u Dalmaciji.

- Kažemo da je možda danas još aktualnija nego što je bila u vrijeme kad je prvi put izdata knjiga '49 godine, jer su u međuvremenu određene sorte nestale, a danas je inače jedan da tako kažem trend da se traži izvorne sorte i da se one obnavljaju u odnosu na svjetske sorte koje su se globalizirale de facto i nalaze se u svim državama, kaže Bašić.

Agronom Stjepan Bulić smatra se našim prvim ampelografom. Znanstvenikom koji među ostalim proučava i sorte vinove loze. Nećak arheologa don Frane Bulića predavao je poljodjelstvo, a radio i u Zadružnom savezu Dalmacije. Nije doživio da ugleda objavljen svoj životni rad, umro je dvanaest godina prije prvog tiskanja knjige.

- Interesantno je to je da je on knjigu završio 25 godine i tražio je potporu od države ministarstva ondašnjega u Beogradu da mu da potporu da se izda ta knjiga. Međutim potporu nije dobio jer su baš govorili da su to stare babe davale te nazive i da je to de facto bezvrijedno, ističe Želimir Bašić.

Materijal koji dugo nije bio prihvaćen, pa je u međuvremenu i zaboravljen, danas postaje nezaobilazna stručna literatura, ističe Želimir Bašić. To je "osnovni udžbenik u struci". Djelo koje ima važnu ulogu u otkrivanju podrijetla u obnovi mnogih izvornih sorti, što je bilo važno za utvrđivanje politike sadnje i promociju naših vina.

- Pomoću ove knjige odnosno korištenjem ove knjige koja je do sada bila nedostupna jer je prvo izdanje odavno rasprodano pa je onda bilo nekako nužno i zato i vrijedno da se ona obnovila jer je sad dostupna svim nastavnicima enolozima kao i drugima i pomaže u revitalizaciji dalmatinskoga i uopće hrvatskog vinogradarstva, kaže Bašić.

Knjiga "Dalmatinska ampelografija" u reprintu je izdana u suradnji s potomcima Stjepana Bulića, a u povodu 160. rođendana velikana hrvatske agronomije. Na njezinih dvjestotinjak strana otkriva se pravo vinogradarsko bogatstvo, piše Bašić, a strpljivo prikupljeno znanje najljepši je dar što ga znanstvenik može dati.