Sve više perspektivnih mladih vinara

Ako znamo da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina izgubila čak 6000 vinorodnih hektara zbog bolesti, ali i zapuštanja vinograda, veseli prilika koju vinarima i vinogradarima otvara nova europska vinska omotnica s nepovratnim potporama za podizanje novih nasada, ali i obnovu starih. 

Poruka je to i Međunarodnog festivala graševine u Kutjevu koji je nagradama pokazao da ima sve više perspektivnih mladih vinara koji u ovoj grani poljoprivrede vide poslovnu priliku.

Na "Graševina Night Gardenu”, održanom u u sklopu Međunarodnog festivala graševine u Kutjevu, predstavljene su ponajbolje graševine kontinentalne Hrvatske.

U jakoj konkurenciji od gotovo 150 suhih, zrelih i predikatnih vina ove sorte, šampionsko zlato otišlo je u Trnavu pored Đakova, u vinsko pokušalište Strukovne poljoprivredne škole Đakovo, koja obrazuje buduće vinogradare i vinare.

Voditelj pokušališta Ivan Isašegi ocijenio je kako je riječ o iznimnom uspjehu u vrlo jakoj konkurenciji.

- U konkurenciji gdje 21 enolog izabire vino, gdje su eminentne najveće hrvatske vinarije poput Kutjeva, Belja, velikih privatnih vinarija, jedna škola, jedno pokušalište u toj konkurenciji osvoji nagradu  stvarno je fascinantno, rekao je Isašegi.

Iznenađenje festivala bila je i velika zlatna medalja dodijeljena zreloj, odležanoj graševini s podunavskog terroira. Vino je proizvela Poljoprivredna zadruga „Trs” iz Iloka, gdje se graševina uzgaja na oko stotinu hektara vinograda uz obale Dunava.

Voditelj proizvodnje Karlo Bošnjak istaknuo je kako je na ocjenjivanje poslan samo jedan uzorak.

- Prijavili smo jedan uzorak samo, Dekan je poznat položaj, to je stari položaj i ima 35 godina pa vinogradi rode malo kvantitetom, ali je odlična kvaliteta, rađen je batonáž, jedan tipičan primjer kako hrvatska graševina treba izgledati, rekao je Bošnjak.

Zlatnim odličjima u kategoriji predikatnih vina, ali i sve popularnijih pjenušaca, ovjenčani su i vinari kutjevačkog vinogorja, gdje je graševina dominantna sorta.

Istaknuto je i kako je upravo to jedino hrvatsko vinogorje koje nije izgubilo hektare nasada, za razliku od ukupnog vinogradarskog sektora u Hrvatskoj, koji je u posljednjih nekoliko godina smanjen za oko 6 tisuća hektara.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak upozorio je na potrebu novih ulaganja i sadnje vinograda.

- Intencija u Ministarstvu poljoprivrede je da se podižu novi nasadi, da u ove četiri godine koje imamo u prijelaznom razdoblju, koje nam je odobrila Europska komisija, da podignemo nove nasade, poručio je.

Nova vinska omotnica predviđa poticaje za podizanje novih vinograda te rekonstrukciju i obnovu postojećih nasada, s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskog vinogradarstva i zaustavljanja negativnog trenda smanjenja površina pod vinovom lozom.