Iako smo u Hrvatskoj posljednjih godina izgubili više od 6 tisuća vinograda, u Kutjevu se imaju čime pohvaliti. Naše najveće vinogorje svake godine povećava površine pod lozom, ponajprije zahvaljujući mladim vinarima i vinogradarima koji se odlučuju nastaviti obiteljsku tradiciju. Povlače novac iz europskih fondova, kreiraju nove vinske stilove te uspješno povezuju - vino i turizam.
U najstarijem dijelu podruma obitelji Sontacchi dozrijevale su vinske kapljice s kutjevačkih trsova još u 19. stoljeću. I tako naraštajima, bez prekida i danas, kada je vinarstvo strast najmlađih potomaka.
- Mi smo sada udvostručili broj površina, na kojima imamo vinograde. Također smo povećali kapacitet vinarije, ono što smo donijeli kao i svi mladi vinari - jest novo znanje, naveo je Krunoslav Sonntachi.
Ponudu su redizajnirali, uveli nove stilove vina te se okrenuli ekološkoj proizvodnji uz snažnu potporu struke.
- Isprobavaju, od novih tehnologija, novih klonova, koriste slavonski hrast. Također, koriste i različite tipove bačvi, različite fermentacije i tehnologije u proizvodnji vina, pojašnjava Josip Mesić s Fakulteta turizma i ruralnog razvoja Sveučilišta u Osijeku.
Traže tako svoje mjesto pod vinarskim suncem, ali i tržišnu prepoznatljivost. Pomažu im u tome i izdašni europski fondovi.
- Kušaona je još uvijek u izgradnji, uskoro bi trebala biti gotova. Radili smo i na mehanizaciji, pokušavamo sinkronizirati i vinarstvo i vinogradarsku proizvodnju, objašnjava Ivan Perak iz Kutjeva.
Tradicija u modernom ruhu - njihov je moto i kad je riječ o brendiranju graševine, perjanice vinogorja. Pod lozom je ovdje više od 1500 hektara. Nisu svi te sreće.
- Kad smo ulazili u EU imali smo 26,7 tisuća hektara, sada imamo nešto ispod 17 tisuća hektara vinograda i to je zabrinjavajuće, poručio je enolog, udruge Kutjevački vinari Ivica Perak.