Osim komunalnog u prirodi sve češće završava i građevinski otpad. Bacaju ga svi posvuda pa na poljima nastaju neprirodna brda građevinskih iskopa.
10.04.2026.
17:05
Autor: Borka Juras Slamić/Pe.F./Regionalni dnevnik/HRT
Osim komunalnog u prirodi sve češće završava i građevinski otpad. Bacaju ga svi posvuda pa na poljima nastaju neprirodna brda građevinskih iskopa.
Paralelno troši se golem novac za sanaciju takvih nedjela. Rješenje, koje tek treba pokazati svoju učinkovitost, jesu izmjene zakona o gradnji prema kojima nema uporabne dozvole bez dokaza o pravilnom odlaganju otpada, a u pripremi je i e-inspekcija - satelitski nadzor promjena u prostoru.
Na neasfaltiranom putu oko Drniša, koji se nalazi na zaštićenom području, na rubu Nacionalnog parka Krka, netko je bacio građevinski otpad.
- Većinom ljudi okreću glavu, nitko neće prijaviti, jako je mala svijest o tome, rekao je Ivica Pamuković, referent za komunalnu strukturu u gradu Drnišu.
Prekršaj koji će porezne obveznike stajati pola milijuna eura. Toliko će stajati sanacija sedam divljih deponija na području Drniša.
- Sve lokacije koje se očiste dobit će videonadzor, planiramo postaviti kamere kojima će upravljati komunalno redarstvo koje ćemo u tom dijelu organizirati, ispričao je gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija.
Jer u praksi se pokazalo da ljudi vole bacati otpad na ista mjesta. Primjerice, u Šibeniku u prošloj godini sanirali su 30 mikrolokacija, potrošeno je više od 200 000 eura, no otpad se ponovno pojavio na istim mjestima. I bacaju svi, od neodgovornih pojedinaca do građevinaraca. Odlagalište na Bikarcu zaprimi godišnje samo 10 000 tona građevinskog otpada.
- Vidimo da dobar dio otpada završava nažalost i u prirodi, komentirao je direktor Bikarca Robert Podrug.
Kvaka je u plaćanju, jer cijena odlaganja građevinskog otpada kreće se 10 do 75 eura po toni. Baciti u prirodu je besplatno.
No rješenje je ponudio Novi zakon o gradnji - bez dokaza o zbrinjavanju otpada nema uporabne dozvole koju svi moraju imati.
- Izvođač radova i investitor dužni su kontaktirati ovlaštene tvrtke koje prikupljaju takvu vrstu otpada i dobiti tzv. prateći list u kojem su prikazane količine vrsta otpada i to je ujedno dokaz da je materijal preuzet i zbrinut, objasnila je Sanja Slavica Matešić iz Odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i gradnju Šibensko-kninske županije.
Svima koji prirodu vide kao koš za otpatke uz novi zakon prijeti i e-inspekcija. Satelitski će se na dnevnoj bazi pratiti promjene u prostoru - od nelegalne gradnje do divljih odlagališta. Susjedi mogu okrenuti glavu, no novi sustav neće. Još kada bi snimio i svaku registarsku pločicu onih koji prirodu ljube smećem, gdje bi kaznama bio kraj.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora