Nema zdrave hrane. Hrana je zdrava ili nije hrana?! No, proizvesti je na prirodan način, bez pesticida već je umjetnost. To je i glavna premisa permakulturnog uzgoja, vrtlarenja popularnog u svijetu.
28.10.2023.
08:00
Autor: Borka Juras Slamić/A.V./Plodovi zemlje/HRT
Nema zdrave hrane. Hrana je zdrava ili nije hrana?! No, proizvesti je na prirodan način, bez pesticida već je umjetnost. To je i glavna premisa permakulturnog uzgoja, vrtlarenja popularnog u svijetu.
Antonija Mihaljević ima permakulturni vrt. Ako se pitate što to znači, najjednostavnije objašnjenje je- vrt koji oponaša prirodu.
- Kad pogledamo svugdje oko sebe u prirodi nigdje nećemo naići na neku monokulturu nego na tu bioraznolikost, šarenilo vrsta, sorta životinjskih ili biljnih, onda u biti shvatimo da to tako i funkcionira pa zašto ne bi kopirali te principe u svoje vrtove. To znači uzgajati hranu da to bude što raznolikije, što šarenije jer takva što treba i nama, objasnila je Mihaljević.
A ta raznolikost donosi i zaštitu od štetnika i bolesti. Ovdje nema mjesta kemiji, ali ni mehanizaciji. Zemlja se tek prema potrebi rahli.
- Jedino kad pripremam gredicu za sljedeću kulturu malo ih prozračim, a to upravo radim s vilama. Princip je jako jednostavan.
U ovakvom vrtu poželjan je i korov jer može biti mamac za štetočine i bolesti. Ništa se i ne baca.
- Poanta je da one budu konstantno prekrivene organskom masom, da organska masa drži vlagu, da se sve to kompostira na gredici i da hrani mikroorganizme unutar gredice.
U neke od njih će salate. Trenutačno rastu u plasteniku iz sjemena starih sorti koje Antonija tretira kao dragocjenost. Te biljčice nose neke davno zaboravljene okuse.
- Te biljke su zadržale sve svoje esencijalne minerale, vitamine. Taj prepoznatljivi okus što danas nažalost kod tog povrća teško ćemo naći, nauštrb izgleda, dugotrajnosti na policama povukli su sve one stvari koje su bitne za naše hranjenje i život.
Stoga nimalo ne iznenađuje što po sjeme zna ići kilometrima daleko. Ovo je njezino blago.
- Radi se o starom sjemenu dobivenom s različitih razmjena iz različitih kuteva naše regije. Poanta toga je što znamo odakle to sjeme dolazi i da je to sjeme prilagođeno za ovo podneblje i automatski ima informaciju o tome kako da se ponaša u ovim uvjetima. To sjeme je puno onih vrijednosti koje su potrebne za naš organizam i za našu hranu i u većem dijelu smo neovisni o tržištu koje nam nudi sjemenke iz različitih dijelova svijeta, pojasnila je Mihaljević.
A iskustvo je uči da strano nije i najbolje. A to i jest ideja permakulturnog vrta - što prirodnije jer jedino je priroda savršena!
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora