Hrvatski hladnokrvnjak - pasmina koja čuva biološku raznolikost

Posebni su junaci ove priče - autohtona konjska pasmina, hrvatski hladnokrvnjak. U našem stočarstvu ih je sve više, trenutačno 13 tisuća. A njihova ljepota i radne sposobnosti izdvajaju ih od ostalih pasmina konja koje se uzgajaju u Hrvatskoj.

Begin je pastuh hrvatskog hladnokrvnjaka kojega uzgaja obitelj Barac. To je samo jedan od 107 konja, koliko ih je danas u njihovu krdu. Sve su hrvatski hladnokrvnjaci.

- Ja sam rekao kada završim školu nabavit ću si konje za hobi. Međutim, stjecajem okolnosti ostao sam bez posla. I taj hobi je prešao u posao. Ne može se reći da je to biznis. Nije to biznis, ali može se živjeti, ispričao je Antun Barac.

Slavonija se uglavnom povezuje s ljepotom lipicanaca, a ova autohtona pasmina nepravedno je zapostavljena. Jedina je koja se zapravo koristi u gospodarstvu.

- To je radni konj koji je vukao terete. Naša drvna industrija u Brodu je imala štale s konjima koji su vukli vagone. Imali smo u Stupniku tijekom rata, drugog svjetskog rata, rudnik drvenog ugljena. Konji su izvlačili vagone do pruge, rekao je Barac.

Da je sve više hrvatskih hladnokrvnjaka, pokazala je i nedavna županijska izložba te pasmine, na kojoj su sudjelovali uzgajivači iz cijele zemlje, pa i inozemstva.

- Samostalno vodimo uzgoj, 1360 uzgajivača koji drže na području RH s 13.000 grla. To je oko 10 uvjetnih grla po uzgajivaču. Jedan dobar prosjek, objasnio je Miško Šklempe, predsjednik Saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka.

Neizmjerna ljubav prema hrvatskom hladnokrvnjaku gospodinu Stjepanu Javoru donijela je i titulu šampiona izložbe.

- Osjete i konji, ali i mi vlasnici da je to ljubav jedno prema drugom, rekao je Stjepan Javor, uzgajivač i tajnik Udruge uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka Brodski Stupnik.

Dodatna vrijednost je to što pašnjački uzgoj tih konja čuva biološku raznolikost i omogućuje ekološku proizvodnju hrane.