Bez pčela mogli bismo s vremenom ostati bez dvije trećine hrane

09.07.2025.

13:29

Autor: Branimira Volf Milunović/Eko zona/HRT

Pčele su anđeli prirode, kažu znanstvenici. Oprašivanjem pridonose proizvodnji hrane za ljude i životinje te održavanju bioraznolikosti. Opisano ih je više od 20 tisuća vrsta na svijetu. U Hrvatskoj ih je gotovo 700, trenutačno 665 vrsta.

 Oko 75% usjeva ovisi o oprašivanju


- Oprašivači su zapravo sve životinje koje prenose pelud od cvijeta do cvijeta biljke. To nije samo jedna skupina životinja. Nama najpoznatije i jedne od najvažnijih su svakako pčele. Osim pčela tu su mnogi drugi kukci kao što su muhe, leptiri, danje i noćne vrste, ose, kornjaši, mravi, znači raznoliki kukci. Svim da recimo u tropima i u nekim dijelovima Europe oprašivači mogu biti i neke veće životinje kao što su kralježnjaci, neke vrste ptica, neki šišmiši, čak ponekad i gušteri. Što se tiče njihove važnosti, prvenstveno njihova glavna važnost je to što o tom oprašivanju životinjama ovisi, procjenjuje se oko 85% biljnih vrsta globalno, ističe Ana Ješovnik, kustosica Zoologijskog zavoda, Biološki odsjek PMF-a u Zagrebu.

Kada kažemo pčela, prvo na što većina pomisli je med. Malo tko će se sjetiti kave i čokolade.

- Od najvažnijih poljoprivrednih usjeva oko 75% ovisi u potpunosti ili djelomično o oprašivanju životinjama, znači u tim oprašivačima i tu spadaju mnoge vrste voća i povrća koje svakodnevno konzumiramo i tu spadaju i nekakve stvari koje nam poboljšavaju kvalitetu života, volim reći da su to kava i čokolada, ali recimo jedan primjeri kojih se ne sjetimo da može isto ovisiti o oprašivačima je pamuk. Pamuk je isto biljka koju uzgajamo i ona se može djelomično oprašiti vjetrom, ali ako su oprašivači prisutni na plantažama pamuka, onda su prinosi puno veći. Tako da i kava, i čokolada, i voće, i povrće, i pamučni odjevni predmeti su ono što možemo biti zahvalni oprašivačima svakog dana u našem životu, dodaje Ješovnik.

Ipak, možda zbog manjka svijesti, ali i nemara, ljudi i dalje ne vode računa o pčelama.

- I naravno situacija sa pesticidima. S jedne strane imamo iznimno lošu situaciju u komunikaciji između poljoprivrednika i samih pčelara koji bi morali znati kad se dolazi do određenog tretiranja nekih poljoprivrednih površina ili slično da zatvore svoje pčele, odnosno da ih na neki način zaštite od izloženosti tim pesticidima u vrijeme cvatnje poljoprivrednih usjeva, prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Borba s bolestima, nametnicima i klimatskim promjenama


Osim pesticidima, izložene su i bolestima. Bakterijskim, virusnim, nametničkim.

- No ono što je izrazito bitno za spomenuti to je činjenica da zbog upravo nekakvog dugogodišnjeg ili nekoliko desetljeća unatrag imamo zapravo velike promjene i u ukupnom povećanju vanjskih temperatura i u nekakvim nepovoljnim klimatskim prilikama tijekom sezone kad ih ne očekujemo i to je zapravo dovelo do situacije da mnogi egzotični nametnici, posebice, se prilagode i na evropske uvjete, ajmo to tako nazvati, i zapravo postoji mogućnost, neki su već, ajmo reći, ušli na područje Evrope i rade tu naravno puno značajnije štete s obzirom da medonosna pčela nije prilagođena, i nije evolirala s tim nametnicima i vrlo teško se bori protiv njih, objašnjava Tlak Gajger.

Ništa manje lakša nije ni borba s klimatskim promjenama.

- Hidrometeorološke prilike tijekom prošle godine, zapravo moramo spomenuti da nisu bile najpovoljnije, posebice zbog visokih temperatura ljeti, pa i onda u ranu jesen, kad je zapravo vrijeme za organizaciju tzv. zimske dugovječne pčele, a zapravo u prirodi nije bilo unosa peluda, koji je najbitniji ili jedini izvor bjelančevina u prihrani pčela, što je izrazito bitno za stvaranje osnovnog preduvjeta, a to je masno bjelančevinasto tijelo kod pojedine pčele da bi se mogle organizirati u zimsku pčelu, navodi Tlak Gajger.

Dražen Jerman ima pčelinjak s 50-ak zajednica podno Parka prirode Medvednica. Kao i drugi pčelari susreće se sa svim nedaćama, ali košnice ne drži zbog novca.

- Nije nam prvenstveno zarada u pitanju. Kolega Srećko s kojim zajedno radim smo u mirovini od rata. Imamo jednu lijepu zanimaciju, odmaramo živce, imamo se s čim baviti, ne sjedimo u gostioni i naravno da se bolje osjećamo, rekao je Dražen Jerman, Hrvatska udruga pčelara "Pčelinjak".

Ovo je doba rojenja pčela pa Jerman i pčelari imaju i nekoliko desetaka intervencija dnevno. Rojeve pčela koji se pojave na stablima, automobilima, diljem grada - uklanjaju i smještaju u košnice.

- Jer ljudi zovu za koješta, da pčele lete. Pogotovo sad kad lipa procvate, puno drvo je pčela i onda oni zovu, misle da možemo mi to ukloniti. Međutim, pčele žive s nama, moramo ih prihvatiti da su tu, biti u jednom suživotu s njima. Naravno, kad ovako dođe roj, mi dođemo, uklonimo ga, ne zato što je ono pasno toliko za građane, jer nije agresivan, nego da se ne useli negdje gdje nam neće biti dostupne i onda dolazi do problema, kaže Dražen Jerman.

Galerija
 Oko 75% usjeva ovisi o oprašivanju, Foto: HRT/Eko zona
Zbog manjka svijesti, ali i nemara, ljudi i dalje ne vode računa o pčelama, Foto: HRT/Eko zonaKomunikacija između poljoprivrednika i pčelara bi trebala biti bolja, Foto: HRT/Eko zonaPrimjer kojeg se ne sjetimo da također može ovisiti o oprašivačima je pamuk, Foto: HRT/Eko zonaPčelari vode borbu s bolestima, nametnicima, ali i klimatskim promjenama, Foto: HRT/Eko zona

U dvorištu obitelji Kroflin, koja živi blizu šume u zagrebačkom Markuševcu, skidanje roja bio je lak zadatak. Matea kaže da često čuju pčele, ali ipak su im nenadani gosti na jabuci.

- Jučer kad smo bili vani, primijetili smo sa sjevera da dolazi roj pčela i čuli smo da ih je bilo jako puno. Onda smo se povukli u kuću. Drugi dan ujutro kad smo se probudili, tata je primijetio gore na jabuci kao u obliku šunke, da je izgledalo puno i onda smo zvali 112, spojili smo se s pčelarom i on je došao u roku pola sata, rekla je Matea Kroflin.

Iako je udruga Pčelinjak voditelj projekta - svi su pčelari - kaže Jerman, dobrodošli. Trenutačno volontira njih 20.

- Imamo specijalne usisavače koje smo sami konstruirali, kroz dugi niz godina smo to razvijali, pa nije bilo dobro, pa dotjeraš, pa ovako, pa onako, dok smo došli do jednog jako dobrog rješenja. Kroz jednu donaciju koju smo dobili prije par godina, dobar dio Hrvatske smo obskrbili s takvom opremom. Znači, jedno 6-7 županija je opskrbljeno, postoji služba koja djeluje. Cijela Dalmacija, Istra, Primorje, Koprivnica, Vukovarsko-srijemska županija, znači sve smo ih opremili i oni funkcioniraju samostalno na svom području. Tako da smatramo da je to jedan dobar projekt koji guramo i dalje, rekao je Jerman.

- Dakle vi ih doslovno usisate i onda idu gdje? Idu u košnice. Dio se donira, ima pčelara koji ostanu bez pčela, pošto znamo da su ogromni gubici, onda nešto njima doniramo. Imamo početnika pčelara, pa jedan, dva roja doniramo, tako da kad je bio potres, nešto smo donirali. U Međimurju nakon trovanja smo nešto donirali. Imamo svoj školski pčelinjak na Boranju, dio i tamo završi, gdje naši polaznici uče pčelariti u praksi, pa uče na tim rojevima, tako da nešto ostane i nama na kraju.

Pomozimo pčelama, jer tako pomažemo i sebi. Bez oprašivača bismo s vremenom mogli ostati bez dvije trećine hrane. Već danas imamo manje vitamina i minerala jer su biljke iz kojih dobivamo te nutrijente često upravo one koje ovise o oprašivačima. Ne bismo - zaključuju znanstvenice - umrli od gladi, ali život bi nam svakako bio teži.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!