Legenda o Picokima uprizorena 57. puta u Đurđevcu

U Đurđevcu se održava Picokijada, jedna od najvećih turističkih manifestacija u kontinentalnoj Hrvatskoj. "Legenda o Picokima", u čijem spektakularnom scenskom prikazu sudjeluje više od 400 glumaca i statista, podsjetila je zašto Đurđevčane zovu Picoki. 

Prema legendi, pjetlićem su nadmudrili moćnu tursku vojsku i obranili svoj grad, a ove je godine ispričana prema tekstu Vida Baloga i u režiji Krešimira Dolenčića.

Tradicionalni 57. scenski prikaz legende o Picokima, odnosno uprizorenje neuspješnog osmanlijskog osvajanja utvrde Stari grad u Đurđevcu, održan je u subotu u večernjim satima.

Pomno režirani prikaz osmanlijskog opsjedanja đurđevačke utvrde odvija se svake godine ispred zdanja iz 14 stoljeća. 

Sama legenda u Podravini živi stoljećima, a utemeljena je na stvarnim događajima iz sredine 16 stoljeća, točnije 1552. godini.

Osmanlijska vojska tada je nadirući s istoka željela osvojiti što veće područje pa tako i važnu obrambenu, uporišnu točku, utvrdu Stari grad sagrađenu u 14. stoljeću.

Priča koja se prenosi generacijama, a uprizorena je u subotu 57. puta, kaže da su zahvaljujući lukavstvu jedne starice, na njen prijedlog kapetanu grada, branitelji iz topa ispalili pjetlića, to jest picoka.

Zbog tog su čina Osmanlije zaključili da u utvrdi hrane ima u izobilju. Bio im je to dovoljan razlog da prestanu opsadu i krenu dalje, nazvavši žitelje grada Picokima, imenom koje i danas Đurđevčani s ponosom nose.

Ovogodišnje uprizorenje odvijalo se, kao i prethodnih godina, pod režijskom palicom redatelja Krešimira Dolenčića. 

On je novinarima kazao da se scenarij iz godine u godinu nadograđuje.

Riječ je o najvećoj predstavi u Hrvatskoj

Riječ je, kako je istaknuo, o najvećoj predstavi u Hrvatskoj i veliko turističkoj atrakciji.

Najstariji pronađeni zapis o legendi nalazi se u rukopisu iz 1898. godine pisanom prema Osnovi o sabiranju i proučavanju narodne građe o narodnom životu Antuna Radića. Napisao ga je Tomo Jalžabetić, seljak i političar, pokretač seljačkog zadrugarstva i vođa Hrvatske pučke seljačke stranke u Đurđevcu i Podravini.

Čin ispaljivanja picoka iz topa i sve ono što mu prethodi, uprizoruje se svake godine baš kao i u subotu ispred đurđevačke utvrde Stari grad. Riječ je o središnjem godišnjem turističkom događaju u Đurđevcu, a osim što služi očuvanju legende o Picokima, ujedno je i turistička atrakcija koja privlači goste iz cijele Hrvatske.

Sama manifestacija Picokijada, čiji prikaz Legende jest njen središnji dio, obuhvaća brojne višednevne događaje, od koncertnih nastupa, gastroenološke ponude, sportskih aktivnost do izlagačkih događaja u kojima važnu ulogu igraju stari zanati.

Nematerijalno kulturno dobro

Nije Picokijada samo fešta koju svako mjesto ima, nego nematerijalno kulturno dobro, europska destinacija izvrsnosti i nositelj još mnogih nagrada.

- Za tu manifestaciju živi se tijekom cijele godine, kaže Anđela Lenhard Antolin.

Ovogodišnja Picokijada održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture i medija te Ministarstva turizma i sporta.

A već sutra, kad Picokijada završi, počinje priprema nove.

Đurđevac Picokijadu živi svakoga dana

- Branimo sve ljude dobre volje s našim Picokom, ako treba obraniti vas od svih mogućih i nemogućih zala mi smo tu uvijek, poručio je kapetan grada Željko Kožarić-Mrvica.

Jer Đurđevac Picokijadu živi, svakoga dana, ne samo jedan vikend u godini.