Od Konavala do Iloka: Bogatstvo hrvatskog meda na nacionalnom ocjenjivanju

U pripremama za novu sezonu proizvodnje meda malo je više od devet tisuća hrvatskih pčelara. 

Kako bi potvrdili kvalitetu svojega meda i njome pobijedili jeftine uvozne, nerijetko i dorađivane proizvode, i ove su godine u Gudovac poslali ono što su proizveli, na nacionalno ocjenjivanje.

Sve bogatstvo hrvatskog meda na jednome mjestu

Sve bogatstvo hrvatskog meda na jednome mjestu - iz pčelinjaka, od Konavala do Iloka, stiglo je gotovo dvjesto pedeset bočica s uzorcima.

- Zbilja imamo velik broj uniflornih vrsta meda i ponekih raritetnih gdje ih nema nigdje u Europi, a ni u svijetu. Zbilja se možemo podičiti time, kaže prof. dr. sc. Dragan Bubalo, Agronomski fakultet u Zagrebu.

Na ocjenjivanju je čak sedamnaest vrsta - od neuobičajene divlje trešnje, preko mandarine, drače i vriska, do svima znane kadulje, kestena ili za bilogorski kraj karakterističnog bagrema. 

Uz čistoću, bistrinu i boju, ocjenjuju se okus i miris

Uz čistoću, bistrinu i boju, ocjenjuju se okus i miris.

- Izražena je slatkoća, čak malo podsjeća na šećer u prahu koliko je sladak - jedna nota na bagremov cvijet i vanila taste, ali vrlo suptilno, kaže izv. prof. dr. sc. Lidija Svečnjak, Agronomski fakultet u Zagrebu.

Svaki je uzorak prošao i laboratorijsku analizu, što je, kažu stručnjaci, najpouzdaniji način za utvrđivanje je li riječ o patvorini. 

Upozorenje može biti intenzivan miris na eterična ulja, no mnogo je i zabluda.

- Tako imamo zablude da med nije ljepljiv, što je krajnje čudna zabluda, jer kad pogledamo kemiju meda, on ima 80 grama šećera na 100 grama proizvoda. Isto tako, česta je zabluda da med ne sadrži vodu, govori dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva.

Nedavna provjera meda na domaćem tržištu pokazala je da svaka četvrta staklenka ne zadovoljava propise. 

Doda li se tomu i jeftini uvozni med na policama trgovina, ne iznenađuje odustajanje pčelara. 

Samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji posljednjih godina broj košnica smanjen je za gotovo trećinu.

- Pčelari koji su odlučili od toga živjeti jednostavno im je teško, jer niskim cijenama ne mogu konkurirati trgovačkim lancima, a nažalost - imaju kvalitetu koja ne dolazi do kupaca, govori Davor Taritaš, predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije.

Med na veliko gotovo uopće ne mogu prodati, a manje proizvođače, uz prodaju na kućnom pragu, spašavaju manifestacije i sajmovi. 

Ondje kupci mogu naći najbolje jer med se kupuje od pčelara.