Oni su svoju sreću pronašli na otoku - i sami stvorili radna mjesta

13:43 / 13.02.2022.

Autor: Kristina Štrbac/V.K./More/HRT

Ljudi koji žive na Molatu dokazuju da ovaj otok, unatoč svim teškoćama - ima perspektivu.

Ljudi koji žive na Molatu dokazuju da ovaj otok, unatoč svim teškoćama - ima perspektivu.

Foto: More: Zadar / HRT

Mnogi Jadranski otoci pravi su raj na zemlji, posebno oni čije su prirodne ljepote gotovo netaknute. Najčešće se to odnosi na malo udaljenije otoke kao što je Molat u zadarskom arhipelagu. Ljudi koji na njemu žive dokazuju da ovaj otok, unatoč svim teškoćama - ima perspektivu. 


Na ovom pučinskom otoku tri su mala mjesta. Brgulje, Molat i Zapuntel. Ljeti turistička meka, zimi malobrojnim stanovnicima pruža utočište mira i netaknute morske ljepote.

- Ljeto je kao i svugdje na moru. Zanimljivije je zimi kada nas je manje, kada imamo vremena za sebe, za društvo, za sve stvari koje nas zanimaju kada nema pressinga, govori Danko Kačanić, ugostitelj iz Brgulja.

Ljubav prema takvom načinu života vratila je ove ljude na Molat. Sami su stvorili nova radna mjesta. Danko ljeti sa suprugom i kćeri ima obiteljski restoran.

- Vidio sam da je bolja šansa razvoja dugoročno ovdje nego naći neki posao u Zadru, biti na plaći. Treba se uhvatiti sudbine i napraviti maksimum od onoga što se može, naglašava Danko.

Slično je razmišljao i njegov sumještanin Darko Šarunić kada je na Molatu odlučio otvoriti trgovinu. Iako je u početku planirao ostati koju godinu, za njega je otok postao trajni dom.

- Kada sam ovdje vidio perspektivu i koliko je život ovdje bolji nego u nekom gradu, odlučio sam ostati i afirmirati mjesto kako bi bilo bolje nego što je bilo u onom trenutku kada sam ja došao prije 35 godina, kaže Darko.

Zimi je središte okupljanja upravo njegova trgovina, a ljeti je Brguljska riva šetalište domaćim i stranim gostima. Brguljci kažu da na glavnim ulicama talijanskih gradova imaju više poznanika nego na zadarskoj Kalelargi. Popularnosti Molata doprinijelo je i jedno od najpoznatijih sidrišta u zadarskom arhipelagu.

- Nisu se naplaćivale jahte, a te jahte su imale jako puno smeća. Sinula mi je ideja da moramo naći nekoga tko će odvoziti to pusto smeće. Počeli smo naplaćivati odvoz smeća, a automatski smo zaposlili nekoliko ljudi na naplaćivanju vezova, govori Darko.

Sidrište naplaćuju i mještani susjednog Molata. Štoviše, mlada ekipa Molaćana koja ovdje redovito dolazi vikendom i ljeti došli su na odličnu ideju - osnovali su ribarsku zadrugu.

- Zadrugu smo osnovali da bismo nekakav novac uspjeli zaraditi za otok Molat, tako da imamo koncesijsko polje gdje naplaćujemo jahtama vez, objašnjava Kamil Mračić, upravitelj Ribarske zadruge Molat.

Njihov projekt otišao je i korak dalje, pa su obnovili staru zgradu zadruge koju su izgradili njihovi stari. 

- Gore smo napravili konobu, dolje sanitarne čvorove i sad naši turisti, osim što mogu doći i vezati se, imaju priliku koristiti našu recepciju, sanitarne čvorove. Mislimo od ove godine uvesti i rent-romobil, a možda i nekakvu suvenirnicu. Uglavnom širimo našu ponudu, ističe Kamil.

Zbog svega toga imaju nekoliko zaposlenih. Planova za budućnost imaju mnogo, što je za njihov otok velika stvar. Zimi kada gostiju nema, ekipa se druži u konobi zadruge. Iako na Molatu stalno žive uglavnom umirovljenici, postoji nekolicina mladih ljudi koji su ovdje pronašli budućnost.

- Radio sam u Zadru i onda mi je jednog dana kliknulo da dođem tu - i to je to. Vidio sam da tamo nemam baš neke sreće. Prebacio sam se na Molat, otvorio dućan i sreća se pojavila, govori Ivan Stamać, trgovac.

Sreću na Molatu pronašla je i umirovljenica, Poljakinja koja se udala za Hrvata prije 47 godina. 

- 12 momaka, Hrvata, studiralo je u Poljskoj u gradu Šećinu morsko ribarstvo. Njih desetorica se vratila s poljskim suprugama, a između njih sam i ja, govori Henrika Tetzlaff-Mračić, danas predsjednica Mjesnog odbora Molat.

Energična i poletna vodi otok na kojem se EU novcem obnavlja Prosvjetni dom, centar zbivanja molatskih umirovljenika. Ipak, nije ovdje sve tako jednostavno. Umirovljenicima je najveći problem liječnik. Najbliži je na susjednom otoku Istu. Otočni problemi, kaže Henrika, muče i njihovu djecu koja bi češće dolazila na otok.

- Veliki problem su velike cijene karata. Karte za brod su skupe i mladi ljudi ne mogu sebi priuštiti česti dolazak na Molat. Tu nitko ne dobiva, a svi gube, naglašava.

Problemima usprkos, život na Molatu gotovo je idiličan. Mogućnosti koje naši otoci imaju možda još mnogi nisu ni svjesni, no ovi ljudi, stanovnici otoka Molata, dokazuju da se na tim prekrasnim oazama života u jadranskom plavetnilu itekako može preživjeti. Svojim trudom, polako ali sigurno, stvaraju temelj egzistencije svojoj obitelji i cijeloj zajednici.

Pogledajte video:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!