Naša domovina: Gorski kotar

Nakon što je proputovao svijet uzduž i poprijeko, naš Branimir Farkaš počeo je dokumentarne reportaže snimati i "kod kuće". U serijalu "Naša domovina" u kojem predstavlja hrvatske gradove, sela i zakutake, ovaj put vodi nas u osvježavajući Gorski kotar.

Na sat i pol od Zagreba, a još bliže, manje od sat od hrvatske obale na kojoj ovih mjeseci obitavaju stotine tisuća stranih turista, nalazi se područje obilježeno netaknutom prirodom. Takav mu je i prikladan naziv: Gorski kotar.

Tim šumama prolaze uglavnom samo divlje životinje, Rendžeri, šumari, planinari i lovci. Prikladno je to mjesto za odvijanje lovačke manifestacije Rika. Puhanjem u rog nastoji se oponašati zov jelena u vrijeme parenja.

Lovci, lugari, šumari, možda i pastiri - je li to autentičan život ovoga kraja? 

- Apsolutno, zato i postoji Rika fest, ovdje morate živjeti u skladu s prirodom, ističe književnik i predsjednik društva "Prepelinec" Davor Gregurić.

Hiša Rački najstariji je sačuvani stambeni objekt u Delnicama:

- Iz druge je polovice 18. stoljeća. Pod zaštitom je konzervatora. Svakoga Ivanja, koji je i blagdan delničke župe, upriličujemo stari običaj - Ivanjske kresnice. Nekoć su se o Ivanju neudane djevojke skupljale, oblačile bi se u bijelo, prema nekim kazivanjima su držale i upaljene svijeće i išle bi u procesiji u polje. Brale bi ivančice i od njih plele vijence misleći o svojoj simpatiji. Zatim bi odlazile do neke hiše, popu Hiše Rački, i potom bi bacale vjenčiće sa svojih glava na krovnu dasku i onda po rednom broju krovne daske na kojoj bi se vjenčić zaustavio su si tumačile za koliko će se godina udati, priča nam Gregurić.

U Hiši Rački vrijeme kao da je stalo. Ondje se može vidjeti kako se nekada živjelo.

Jedna peć u zidu grijala je cijelu kuću, a kuhalo se na otvoreno ognjištu, iznad kojeg su spavala djeca, a sušilo se i meso, jer dimnjaka nije bilo.

- A jelo se kiselo zelje, delničko veselje, dodaje Dušanka Crnković iz Hiše Rački.

Dio kulinarske tradicije, ali u današnja - ipak bogatija - vremena, potražili smo u lovačkom domu Božice i Danice:

- Danas kuhamo gulaš od divljači, od jelena but stavljamo, i burger od divljači, po to mladi dolaze, i za slatko - štrudel od borovnica, otkriva nam kuharica Božica Turić.

Idući dan ujutro krećemo u obilazak NP Risnjak koji se proteze na 6400 hektara i na 1300 m visinske razlike između doline rijeke Kupe i planinskih vrhova.

- Posao čuvara prirode radim već 30 godina. To su poslovi vezani za teren - od neposrednog nadzora, suradnje s raznim istraživačkim institucijama do brige o posjetiteljima, uređenja staza i infrastrukture, kaže Robert Janeš iz NP Risnjak.

U parku je i izvor rijeke Kupe, a taj je kraj bio toliko gusto prekriven šumama da njegovi naseljavanje počinje tek u 14. stoljeću. Ništa nema iz antičkog doba, nego tek petsto godina nakon dolaska Hrvata.

Delnice su bile Frankopanski, pa Zrinski posjed, nakon turskog prodora opustošene, pa su ih Zrinski naselili kajkavcima iz svojih posjeda sa sjevera, a razvoj su pokrenule izgradnja ceste a kasnije i pruge u Habsburško doba. Tako je mogla krenuti trgovina drvom i poljoprivrednim proizvodima. 

Delnice su bile i kolijevka hrvatskog skijaškog sporta, nakon što su skije ovamo donijeli austrijski vojnici za Austrougarske. U prvoj i drugoj Jugoslaviji ondje su se održavale utrke u skijaškom trčanju a postojala je i skakaonica danas obrasla u šumu.

Europskim fondovima u parku je izgrađeno klizalište najveće u ovom dijelu Hrvatske, pa ovamo na klizanje dolaze iz Rijeke i Istre…

U Delnice se može doći tijekom cijele godine, a nekad okrutna priroda davala je ovdje plodove za preživljavanje uz puno truda, a danas nudi priliku za opuštanje od gradske vreve.