Najljepši dubrovački ljetnikovci

U serijalu "Naša domovina" emisije Dobro jutro, Hrvatska Branimir Farkaš predstavio je dubrovačke ljetnikovce obnovljene u novom sjaju, u svakodnevnoj uporabi, i to za namjenu sličnu onoj izvornoj.

Neki kažu da je pomama za ljetnikovcima dovela do propasti Dubrovačke republike jer umjesto da ulažu u poslove, trgovinu, brodove, skladišta, dubrovački vlastelini ulagali su u raskošna ladanjska zdanja.

- To je bio početak propasti jer su nasljednici dokoličarili. Uveden je pojam dokolice, "otium", kreativno izražavanje, a ne utrka za novcem, spoj s prirodom i vraćanje samima sebi. Danas je to vizija koju želimo ponuditi našim gostima, kaže Ivana Popović.

Dodaje da je otvaranjem obnovljenog ljetnikovca ostvarila dječji stan za vlastitom sobom, kad je njen otac kupio zapušteno zdanje kao kuću za odmor. 30 godina poslije obitelj ju je pretvorila u luksuzan hotel pod budnim okom konzervatora koji su odobrili svaki kamen, pa i one u izvornom stubištu na koje se gosti najviše žale jer je autentično i - strmo.

- Kad pogledate koliko je ovo zdanje, obnovljen je svaki kamen, nije čudo da je trajalo 30 godina, a završeno je samo zahvaljujući kamenim genima mog zadrtog oca. Gradili su ili vlastela ili građani. Ovo su gradili građani, ali su primljeni među vlastelu kad je puno ljudi stradalo u velikoj trešnji, a onda su to profućkali vlasnici. Nadam da ja neću biti slična, ističe Ivana.

Takav ljetnikovac danas ne može biti ladanjska kuća: preglomazan je i preskup i mora mu se dati turistička namjena. Ako se njome baština spasi od propadanja, a gosti još imaju pristup, to je dobro rješenje.

- Mi danas promatramo ljetnikovce kao spomenike, no oni su bili središta tadašnjeg društvenog života - kulture stanovanja i življenja. Osim vlastele, gradili su i građani, kaže Ivan Viđen.

Jedan takav je ljetnikovac obitelji Natali. Njegova je specifičnost da nije na vodi, u Rijeci Dubrovačkoj ili uvali Lapad, nego iznad samog grada.

- Gradili su da bi pobjegli iz starog grada, a ovom je inicijalna adresa Gornji Kono, znači uz vodovod koji je izgrađen 1449. godine, napominje Ivana Popović.

Koji put su ljetnikovci izvan grada građeni i zato da bi se važni gosti republike smjestili izvan zidina kako ne bi mogli špijunirati.

- Ime ljetnikovac ne odgovora sasvim funkciji - u njima se često, osobito onima bližim gradu, živjelo tijekom cijele godine, a neki su u početku imali i gospodarsku funkciju, kaže Ivan Viđen.

Zanimljiv je primjer ljetnikovac Bunić Kaboga. Nedavno je, naime, proslavljeno 10 godina obnove, izgrađen je u 16. stoljeću, a nadograđivan do 18. stoljeća. Dr. Ivo Felner kao nasljednik je putem zaklade financirao obnovu.

- Egalitarističko društvo nije voljelo nadmetanja, ali možemo reći da su se ugledali u susjede i poticali jedni druge na dobro. Ljetnikovci doprinose slici tog kulturnog krajobraza Dubrovačke Republike, zaključio je Viđen.