Neočekivano otkriće - izvirili ostaci srednjovjekovnih drvenih brodova

Na Rabu neočekivano otkriće - iz zemlje izvirili ostaci dva srednjovjekovna drvena broda.

Neumorno rade arheološki alati, a ostaci ovog srednjovjekovnog drvenog broda polako izlaze na površinu. Pored njega nalazi se još jedan manji i oba se pripremaju za vađenje.

- Već dva tjedna mičemo zemlju, mičemo nepripadajuće dijelove kako bi nam bilo što lakše izvaditi cijelu brodsku konstrukciju. Ja sam student arheologije, mislim da je jedinstvena prilika u Hrvatskoj kopati jedan ovakav brod na kopnu, rekla je Anja Mitrović, studentica arheologije.

- U završnoj fazi radova smo, upravo se pripremamo za vađenje drveta u bazene za desalinizaciju, rekao je antropolog Branimir Cvrtila.

Prije vađenja, svaki se dio mora u potpunosti dokumentirati - na licu mjesta fotografirati i označiti.

- To je bitno da bi kasnije znali što bolje i detaljnije rekonstruirati te brodove i da bi se kompletna ta dokumentacija i arheologija broda mogle što bolje unaprijediti, objasnila je Nikolina Ćuk, dokumentaristica Instituta za pomorsku baštinu Ars Nautica.

- Žute trakice označavaju dijelove broda, odnosno pojedine elemente kao npr. ovo što vidite poprečno su rebra, rebreni element broda, rekao je student arheologije Paulo Škibola.

Riječ je o manjim brodovima koji su se pokretali i jedrima i veslima, a Rabljanima su najvjerojatnije služili u svakodnevnom životu.

- Pronašli smo dosta koštica maslina i mislimo da je služio stanovnicima Raba za svakodnevne težačke poslove, možda i za ribarenje, rekla je Irena Radić Rossi, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Riječ je o brodovima koji nemaju kobilice, imaju kobiličnu dasku i dvije uzvojne kobilice sa svake strane, čak je i raspored rebara jako sličan srednjovjekovnim nalazima iz Nina i to nas jako veseli jer ćemo dobiti materijal koji će biti korišten prilikom vjerne rekonstrukcije tih brodova.

Ninski brodovi vrijedan su svjedok vremena i vrlo dobro odrađen projekt, no arheologija broda tada, 1974.-te godine, kada su izvađeni iz mora, ipak nije bila toliko razvijena.

- Metodologija istraživanja nije bila na najvećoj visini, a dokumentacija koja je tom prilikom napravljena vremenom se zagubila, dodala je Radić Rossi.

Tako da je ustvari nastala situacija u kojoj nije bilo dovoljno vremena za neku ozbiljnu rekonstrukciju i izradu replika.

Ovi će brodovi tako pružiti mogućnost istraživanja kasnosrednjovjekovnih plovila, ali i života na Jadranu. Uz samu konstrukciju broda pronađeno je i nekoliko sitnih nalaza.

- Jako puno školjkica što nam svjedoči da je ovaj sediment morskog podrijetla, da je morski pijesak prekrio ove brodove, bile su i dvije žlice i jedan kolotur, dodala je Ćuk.

Ostaje pitanje zašto su ova plovila već stoljećima zakopana pod zemljom. Ono što se zna jest da je ovaj dio grada nekada bio pod morem, o čemu svjedoči i lokalno stanovništvo.

- Davali su nam neke informacije od toga da su sredinom 19. stoljeća još uvijek se ovdje bacala mrežica, lovila se riba, znači riječ je o kraju ove uvale rapske, rekao je Robert Kordić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Po meni dvije solucije postoje - operativna obala gdje su namjerno ove brodice ostavljene, napunjene kamenom, šutom poslužile za mul ili je jednostavno potopljena brodica koju nitko nije imao vremena odštekati i zapustila se.

A kako se i sada ne bi zapustila, brinu se arheolozi i konzervatori. Izvađeni dijelovi odlaze na desalinizaciju.

- Sam proces odsoljavanja da bi se te soli izvadile iz drva traju godinu i pol, dvije, to je dugotrajan proces nakon čega slijedi konzervacija tog drveta, rekao je Mladen Mustaček, restaurator majstor Hrvatskog restauratorskog zavoda.

I ako bude sredstava - ponovno sklapanje, a zatim i izlaganje ovog vrijednog nalaza.