Obitelji koje vraćaju život u naša sela

21.12.2022.

17:36

Autor: Ivica Grudiček/Regionalni dnevnik/HRT/IMS

Život na selu

Život na selu

Foto: HTV / HRT

Što može potaknuti naše mlade da ostanu u Hrvatskoj? U posljednje vrijeme sve se češće okreću prirodi, žele zasnovati obitelj i živjeti na selu, kupuju zemljišta i grade nove ili obnavljaju stare kuće. No, u tome trebaju pomoć države i lokalnih vlasti, koje moraju više ulagati u infrastrukturu, vrtiće i škole. A i poljoprivreda ima šanse - naša neobrađena polja se ponovno kultiviraju i proizvodi se hrana.

Nekada su domaćinstva s nekoliko krava prehranjivala obitelji, školovala djecu. Danas je Stjepan Bistrović jedini stočar u Gornjem Vratnu. Ima 70 krava.

- Nekad dvije, tri, četiri kravice, a danas sam jedini proizvođač. Ako se i ova proizvodnja ugasi, mlijeka uopće nema, rekao je Stjepan Bistrović, Gornje Vratno.

Zbog slabih prihoda poljoprivredna se proizvodnja gasila, a proteklo desetljeće veliki val iseljavanja mladih pogodio je najviše pogranična područja Varaždinske županije. No - vremena se mijenjaju. Mladi se vraćaju.

- U ovome kraju je živjeti prekrasno, ja ne bih mijenjala za ništa. Imamo prekrasan park, možemo u šetnju s djecom, rekla je Anica Matijašec, Vinica.

Asfaltiraju se ceste, gradi sustav odvodnje te kanalizacija.

- Važna je dostupnost usluga koje su obiteljima potrebne od doktora, pošte, banke, i povezanost svih institucija u jednoj ruralnoj sredini kao što je općina Maruševec, rekao je Mario Klapša, načelnik općine Maruševec.

Vrtići i škole su obnovljeni pa izgledaju bolje i opremljeniji su nego u gradovima.

- Trenutno naš vrtić pohađa 109 mališana u pet odgojno obrazovnih skupina, rekla je Ksenija Humek, Dječji vrtić Vinica.

Napuštenih polja i vinograda sve je manje.

- Mještani općine Vinica imaju svoje vinograde, svoje gorice, ali i svoje kleti kojih je 439 na našem području pa se ovdje isplati ostati i ovdje živjeti, poručuje Branimir Štimec, načelnik općine Vinica.

Koliko su ovakva mala obiteljska gospodarstva važna, pokazala je pandemija. Doslovno su prehranila mnoge u gradovima tijekom zatvaranja.

- Vi ne možete taj resurs samo tako pokrenuti, samo reći - danas nema hrane, dućani su postali prazni, idemo sad proizvoditi. Postavlja se pitanje - s čime, tko, gdje, kako? Bitan je resurs čovjek kojeg trenutno u tom prostoru nema, rekao je Miljenko Ernoić, Udruga hrvatskih tržnica.

Iako se suočavaju s novim izazovima - ove obitelji vraćaju život u naša sela.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!