Ribarski alati odbačeni ili izgubljeni u morskim dubinama trajna su opasnost za morske organizme. Svjetski fond za prirodu upozorava da su ribarske mreže i vrše smrtonosne za 66% morskih sisavaca i 50% morskih ptica, a i većina riba koja se u njih zaplete ugiba u mukama. Stoga je pokrenuta velika akcija čišćenja podmorja.
Skupina osvjedočenih zaštitnika prirode okupila se ovaj put u Parku prirode Telašćica. Cilj su poznati strmci, biološki osobito zanimljiv lokalitet s najvišim stupnjem zaštite.
- Cijela vanjska strana Telašćice je jedan prekrasan koraljni greben. Cilj nas i ovih aktivnosti je približiti te boje ljudima, da postanu svjesni kakvu ljepotu mi zapravo imamo ovdje, rekao je Danijel Kanski, savjetnik za zaštitu prirode i ribarstvo koji je ustupio snimke podmorja.
Odbačeni ribarski alati ugrožavaju morska staništa
U toj ljepoti nerijetko zapnu mreže, kojih na tom mjestu uopće ne bi smjelo biti.
- To su alati koji su izrađeni do nekakvih plastičnih materijala koji se tijekom vremena raspadaju do mikroplastike i ulaze u hranidbene lance. Kada pričamo o još nekakvim drugim ugrozama, u mrežama se zapetljavaju ribe i rakovi, kaže Patrik Krstinić, voditelj morskog programa WWF Adria.
- Mreža koja zapne u podmorju još neko duže vrijeme nastavlja loviti, znači ako neka riba opet zapne u nju, doći će strvinari koji će ju jesti i oni će se zapetljati, i to je jedan ciklus, objasnio je ronilac Matko Pojatina.
Jugo ovaj put nije dopustilo izlazak na otvoreno more, ali posla itekako ima i u uvali.
Izrađene od metalne žice, odbačene vrše nisu se smatrale velikim problemom. Pogrešno.
- Riba bi nakon nekog vremena uginula u toj vrši, a na nju bi opet došao neki strvinar, tipa hobotnica, jastog i on bi ušao u tu vršu i taj ciklus bi se opet počeo vrtiti. Vađenje takvih alata je u biti izrazito zahtjevno ronjenje, uglavnom ti alati zapinju na većim dubinama, kaže ronilac.
Zbog toga je vađenje, čak i s pomoću najsuvremenije opreme, dugotrajno, zahtjevno i opasno za ronioce.
Akcija u Telašćici dio je većeg projekta
- U pitanju je projekt kojega radimo u partnerstvu sa WWF Adrijom, radi se o projektu učinkovitog upravljanja zonama stroge zaštite. Jedan od ciljeva je i suradnja sa lokalnom zajednicom, pogotovo s ribarima, rekla je Milena Ramov, rukovoditeljica Odjela za kulturnu i prirodnu baštinu Parka prirode Telašćica.
U planu je i mapiranje svih odbačenih alata te bolji nadzor, među ostalim i s pomoću nadzornih kamera.